Javnozdravstveni značaj dojenja

Zaštita, promicanje i potpora dojenju prioriteti su javnog zdravstva u cijelom svijetu. Rani prestanak dojenja ima negativne posljedice za žene, djecu i okolinu, a rezultira se povećanim troškovima za zdravstvenu njegu i povećava nejednakost u zdravlju. Radi povećanja stope dojene djece Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su 1991.god. pokrenuli inicijativu „Rodilište – prijatelj djece“. Inicijativa se ostvaruje kroz „10 koraka prema uspješnom dojenju“. U ovom radu je analiziran utjecaj provođenja inicijative „Rodilište – prijatelj djece“ na stopu dojenja u Čazmi kod dojenčadi rođene 2000.god. i 2010.god., dakle, prije i za vrijeme provođenja inicijative. Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 208 parova majka – dijete (106 parova u 2000.god. i 102 para u 2010. god.). Ukupna učestalost dojenja je statistički značajno duža u skupini iz 2010. godine (hi-kvadrat test 154,45, p=o) za vrijeme provođenja inicijative „Rodilište – prijatelj djece“. Rezultati istraživanja u čazmanskoj populaciji pokazuju da je učestalost dojenja jednomjesečne, tromjesečne i šestomjesečne dojenčadi podjednaka u oba promatrana razdoblja (2000.god i 2010.god), dakle i prije i nakon provođenja inicijative. Međutim, majke koje su odlučile dojiti ipak su nakon provođenja inicijative dojile znatno duže . Duže od 6 mjeseci dojilo je 10,4% majki u 2000.god i 24,5% u 2010.god. Dugotrajno dojenje pozitivno je povezano s namjeravanim trajanjem dojenja od 6 mjeseci. Povezanost trajanja dojenja s potencijalno modificirajućim antenatalnim čimbenicima, i to s vremenom donošenja odluke o dojenju te s namjeravanim trajanjem dojenja pokazuje da u našoj sredini aktivnosti promicanja prirodne prehrane treba usmjeriti u tom pravcu uz daljnje poticanje rada grupa za potporu dojenju. Uspješan program pronicanja dojenja zahtijeva sveobuhvatnu aktivnost u smislu edukacije i potpore za dojenje antenatalno i postnatalno