STRESS AND CONSEQUENCES OF STRESS OF HEALTHCARE WORKERS IN ONCOLOGY DEPARTMENTS

CILJ ISTRAŽIVANJA: Glavni cilj bio je istražiti prisutnost i intenzitet profesionalnog stresa i sindroma sagorijevanja kod djelatnika onkoloških odjela Opće bolnice (OB) Karlovac i Klinike za tumore (KZT) Zagreb. Također, istraživani su čimbenici povezani sa sindromom sagorijevanja zdravstvenih djelatnika navedenih radilišta. MATERIJALI I METODE: Sudjelovalo je 118 ispitanika, koji su ispunjavali anketni upitnik na onkološkim odjelima u OB Karlovac i KZT Zagreb. Istraživanje je bilo provedeno kao opservacijsko i presječno na prigodnom uzorku. REZULTATI: Veću razinu stresa među djelatnicima OB Karlovac i KZT Zagreb prikazali su ispitanici OB Karlovac (t=2,09; P=0,039). Također i razina izgaranja na poslu je statistički značajna kod ispitanika OB Karlovac ( t=2,09; P=0,039). Nije utvrđena pozitivna povezanost između spola, dobi, stupnja obrazovanja za razliku od duljine radnog staža na ukupni doživljaja stresa i pojavnost sindroma sagorijevanja. Povećanje duljine radnog staža za godinu dovodi do očekivanog povećanja izgaranje na poslu u prosjeku za 2,79 što je je statistički značajano (t=2,04; P=0,022). Utvrđeno je da statistički značajna većina medicinskog osoblja ne uzima anksiolitike kao pomoć u normalnom obavljanju obveza (χ2=51,56; df=1; P<0,001) ZAKLJUČAK: Ispitanici onkoloških odjela OB Karlovac pokazuju veću prisutnost profesionalnog stresa i sindroma izgaranja od svojih kolega u KZT Zagreb. Utjecaj sociodemografskih obilježja kao što su spol, dob i stupanj obrazovanja nije povezana s ukupnim doživljajem stresa i pojavnosti sindroma sagorijevanja, osim duljine radnog staža. Anksiolitike kao pomoć u obavljanju svojih obaveza, ispitanici ne prakticiraju, ali pomoć psihologa u svom timu smatraju dobrodošlom. Zadovoljstvo svojim životom opisuju visokom ocjenom.OBJECTIVE OF THE RESEARCH: The research presented in this paper was to investigate the presence and intensity of professional stress and burnout syndrome among employees of the oncology departments of the General Hospital (OB) Karlovac and the Tumor Clinic (KZT) Zagreb. Also, factors related to the burnout syndrome of healthcare workers at the workplaces were investigated. MATERIALS AND METHODS: 118 respondents participated, who filled out a survey questionnaire at the oncology departments of OB Karlovac and KZT Zagreb. The research was conducted as an observational and cross-sectional study on a convenient sample. RESULTS: A higher level of stress among the employees of OB Karlovac and KZT Zagreb was shown by respondents from Ob Karlovac (t=2.09; P=0.039). Also, the level of burnout at work is statistically significant among respondents Ob Karlovac (t=2.09; P=0.039). No positive correlation was found between gender, age, level of education, as opposed to the length of work experience, on the total experience of stress and the incidence of burnout syndrome. An increase in length of service by a year leads to an expected increase in burnout at work by an average of 2.79. The parameter is statistically significant (t=2.04; P=0.022). It was found that a statistically significant majority of medical personnel do not take anxiolytics to help them perform their duties normally (χ2=51.56; df=1; P