The role of the nurse in the prevention of surgical wound infection after breast surgery

Infekcija postoperativne rane čest je zdravstveni problem. Proces infekcije kirurške rane nakon operacije dojke je složen i uključuje međuigru između nekoliko bioloških putova na molekularnoj razini. Infekcije kirurških rana uzrok su visokog morbiditeta i mortaliteta. Trenutačni podaci pokazuju da infekcije rane na kirurškom mjestu čine više od dva milijuna bolničkih infekcija kod bolesnika koji su bili hospitalizirani u svijetu nakon operacije dojke. Etiologija infekcije kirurške rane nakon operacije dojke komplicirana je heterogenom prirodom ovih infekcija. Razlikuju se ovisno o regiji, kirurškoj subspecijalnosti i širokoj lepezi zahvata koji se izvode. Čimbenici rizika mogu se podijeliti na čimbenike bolesnika i čimbenike postupka. Od temeljne je važnosti identificirati bolesnike s “visokim rizikom od infekcije”; to je moguće na temelju procjene varijabli kao što su dob, imunološki odgovor, stanje uhranjenosti, akutni odgovor na infekciju i prisutnost komorbiditeta. Unutar operacijske jedinice koriste se smjernice za liječenje bolesnika kojima se ugrađuje proteza dojke, a koji su različito izloženi prijetnji infekcije kirurške rane. U većini slučajeva infekcija je ograničena na područje kirurškog reza. Ako je infekcija lokalizirana na površinskoj razini i nema znakova sistemskih manifestacija, antibiotska terapija nije potrebna. Ako, umjesto toga, postoji teška ili opsežna lokalna reakcija, savjetuje se primjena antibiotske terapije. Medicinske sestre su u idealnoj poziciji za sudjelovanje u intervencijama koje osiguravaju kvalitetu skrbi, dakle povećanje sigurnosti bolesnika, uključujući prevenciju infekcija kirurške rane nakon operacije dojke. Medicinska sestra treba imati znanje o visokokvalitetnoj sestrinskoj njezi, sudjelovati u zbrinjavanju bolesnika koje je utemeljeno na dokazima i preporukama o prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi