COVID-19: current knowledge and future perspectives

Tijekom prosinca 2019. godine zabilježen je skup slučajeva upale pluća, bez jasno identificiranog uzročnika bolesti u Kini – provinciji Hubei. Klinička slika oboljelih očitovala se povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem, otežanim disanjem i pojavom infiltrata na plućima, a kod određenog postotka oboljelih došlo je do smrtnog ishoda. Studije dubinskog sekvenciranja i laboratorijske pretrage identificirale su novi koronavirus – SARS-CoV-2, a bolest je nazvana „bolest uzrokovana novim koronavirusom 2019“ (COVID-19). Iako je dokazano kako je u 50%, odnosno 79% slučajeva sličan virusima MERS i SARS, uslijed rasprostranjene prevalencije uzrokovane velikom snagom transmisije te uslijed složenosti liječenja usporedno s ostalim bolestima uzrokovanim CoV virusima, prisustvo novog soja dovelo je do globalne krize te nužnog sprječavanja bolesti u što kraćem roku. Na globalnoj razini provodile su se zdravstvene mjere prevencije i praćenja bolesti za čiji uspjeh je zaslužan doprinos svih pružatelja zdravstvenih usluga. Ukupan broj identificiranih slučajeva dosegao je 694.527.298, uz 6.911.188 letalnih ishoda; čime je pandemija COVID-19 postala epohalni trenutak modernog doba i izazov koji medicinsko osoblje do tada nije imalo priliku iskusiti i s njime se suočiti. Pandemiju je obilježilo razdoblje karantene, izolacije i socijalne distance. Došlo je do prisilnog, djelomičnog ili potpunog zatvaranja većine institucija, a sve s ciljem prevencije bolesti i zaštite zdravlja stanovništva. Međutim, za vrijeme najveće socijalne izolacije zdravstveno osoblje moralo je obavljati svoju radnu dužnost na uslugu potrebitima. Sestrinstvo – najzastupljenija zdravstvena profesija tijekom teške krize COVID-19 imperativ je usmjerila na prevenciju bolesti i očuvanje zdravlja cjelokupne populacije. Uloga medicinskih sestara u skrbi za COVID-19 pacijente orijentirala se na probir, preglede, trijažu, zdravstvenu njegu, komunikaciju, zdravstvenu edukaciju, prilagodbu kritičnim uvjetima i cjelokupnu prevenciju; uključujući: testiranja, bilježenje bliskih kontakata, uvođenje izolacije i cijepljenje. Medicinske sestre diljem svijeta, neovisno o dosadašnjoj sistematizaciji radnog mjesta popunjavale su potrebite uloge u datom trenutku kako bi se pomoglo odgovoriti na pandemiju tolikih razmjera. Pandemija je vrlo brzo dovela do preopterećenja zdravstvenog sustava, što je predstavilo medicinskim sestrama dodatan teret. Posljedice navedenog odrazile su se na povećanje obujma posla, reorganizaciju sistematizacije radnih mjesta, nedostatak osoblja, produženje smjena, nedostatak opreme ali i povećanje stresa, umora i iscrpljenosti. Učinkovita preventivna obuka, stečeno znanje, 74 dostatni resursi i osobni stavovi uvelike su utjecali na razinu pridržavanja ispravne primjene preventivnih mjera, što se u konačnici odrazilo na ishode pacijenata. Povećanje svijesti o infektivnim bolestima i pravovremena obuka, te propisani protokoli i smjernice postupanja od nadležnih tijela prije i tijekom nastupa globalne pandemije pozitivno su utjecali na porast spremnosti medicinskih sestara i kvalitetu pružene skrbi. Navedena kriza unatoč svim negativnim utjecajima poslužila je kao inspiracija za promjene i poboljšanje unutar sustava zdravstvene skrbi