Informirani pristanak u teoriji i praksi kliničke bioetike : doktorska disertacija

Ciljevi istraživanja: Pridonijeti da infornirani pristanak u teoriji bude dobro definirana doktrina i osnovni moralni standard _u zdravstvenoj skrbi, te da svaki liječnik u svome radu provodi informirani pristanak za dobrobit pacijenta. Postići da informirani pristanak poštuje pacijenta kao autonomnu osobu, koja je sudionik ili partner u liječenju ili istraživanju. Analiza i unapređenje suglasnosti za medicinske intervencije u Hrvatskoj. = Doprinjeti edukaciji studenata medicine i osposobljavanju specijalizanata za razvijanje moralne dužnosti i osobne odgovornosti u kliničkom radu. Istraživačke metode: Analiza sadržaja znanstvenih i stručnih rasprava i empirijskih istraživanja o informiranom pristanku, bioetici u medicini, posebno kliničkoj bioetici. Analiza sadržaja deklaracija svjetskih i drugih liječničkih udruga o pravima pacijenata, te kodeksa medicinske etike i deontologije u odnosu na informirani pristanak Analiza načina rada i empirijska istraživanja etičkih povjerenstava u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, te pitanje davanja informiranosti i pristanka u biomedicnskim istraživanjima. Ispitivanje | analiza upitnika o informiranosti trudnica o trudnoći i stanju ploda, nakon davanja suglasnosti za medicinske intervencije. Analiza sadržaja znanstvenih i stručnih rasprava I empirijskih istraživanja o mjestu i ulozi informiranog pristanka, posebno s etičkog i pravnog aspekta kod carskog reza iz nemedicinskih razloga. | Rezultati: Na osnovu deklaracija o pravima pacijenata i kodeksa medicinske etike i deontologije pacijent ima pravo na potpunu informiranost o svom zdravstvenom stanju, te prihvaćanju ili ne prihvaćanju medicinskih postupaka. Neophodna je stalna medicinska edukacija pacijenta da bi što bolje razumio važne činjenice vezano uz njegovo zdravstveno stanje i predviđene zahvate. Informirani pristanak prema jednom određenom obrascu (modelu) teško je primijeniti u svim granama kliničke medicine, a još manje u svim sredinama. Informirani pristanak u Hrvatskoj provodi se ma osnovu zakonskog propisa pod nazivom «suglasnost za medicinske intervencije» i nije još uobličen u konzistentnu doktrinu. Rad etičkih povjerenstva u našim zdravstvenim ustanovama nema zadovoljavajući status; na rješenja toga tijela nema se mogućnosti žalbe višem tijelu na nacionalnoj razini; nema razlike između pacijenta i ispitanika. Pacijenti su bolje informirani ako su istovremeno uključeni u klinička istraživanja. Ispitivanjem trudnica na osnovu uputnika, nakon što su potpisale «suglasnost za medicinske intervencije», utvrđeno je da svega 46% njih smatra da su dobro informirane o svojoj trudnoći.Odlučujuću ulogu u broju carskih rezova imaju liječnici koji donose te odluke. Carski rez iz nemedicinskih razloga nije u skladu s kodeksima medicinske etike i deointologije. Zaključci: Informirani pristanak povezuje liječnika i pacijenta bez obzira na tehnologiju | materijalno stanje pacijenta. Klinička bioetika zahtjeva stalno proučavanje i modeliranje normi ponašanja i određivanja naravi movih vrijednosti. U skladu s time informirani pristanak treba razrađivati i dopunjavati. U toj transformaciji ključnu ulogu imaju sami liječnici koji se trebaju bioetički educirati. Putem informiranog pristanka na osnovu mogućnosti izbora pacijenta, postiže se optimalniji odnos između liječnika i pacijenta, što će olakšati rad liječniku a pacijentu omogućiti bolju zdravstvenu skrb