Relationship between digital technology use and executive functions in children

Sveprisutnost digitalnih tehnologija i njihovo učestalo korištenje uzrokuje zabrinutost u javnosti zbog potencijalno negativnog utjecaja tehnologije na dobrobit korisnika . Literatura ukazuje na kontradiktornost spoznaja i teškoće u sintezi spoznaja zbog korištenja različitih mjera u istraživanjima te specifičnosti konteksta i korisnika. Uz ukupno vrijeme provedeno u korištenju digitalnih tehnologija, potrebno je uzeti u obzir različite okolnosti korištenja kako bi se mogle definirati jasnije smjernice za roditelje i stručnjake. S obzirom na nedostat ak istraživanja usmjerenih na razdoblje srednje g djetinjstv a , u ovom se radu nastoji razjasniti odnos korištenja digitalnih tehnologija i izvršnih funkcija kod učenika četvrtih razreda osnovne škole (N=400) prosječne dobi 10 godina, na temelju podataka pri kupljenih u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD WELL). Prema procjenama majki, učenici prosječno koriste digitalne uređaje oko 3 sata dnevno tijekom vikenda, što je manje od očekivanog i blizu postojećim preporukama temeljenim na istraživanjima odnosa tehnologije i tjelesne aktivnosti. Dječaci češće igraju igre ili koriste aplikacije za zabavu, dok djevojčice češće slušaju glazbu i stvaraju različite medijske sadržaje te komuniciraju putem aplik acija. T emelj e m procjena majki u vidu ukupnog rezultata na upitniku BRIEF2, d jeca generalno nemaju izražene teškoće izvršnih funkcija što je očekivano jer se radi o normalnoj populaciji . Učestalo st pretraživanj a interneta , kao i učestalost komuni ciranja p utem aplikacija poveza n a je s man jom izraženošću teškoća izvršnih funkcija. Aktivnosti poput gledanja videosadržaja, slušanja ili stvaranja glazbe, stvaranja fotografija ili videa te posjećivanja društvenih mreža nisu povezane s teškoćama izvršnih funkcija. Međutim, rezultati ukazuju da je p otreban poseb an oprez kod dječaka koji su generalno skloniji teškoć ama izvršnih funkcij a , a provode više vremena igrajući videoigre ili koristeći aplikacije za zabavu. Važno je napomenuti da nije poznato o kojim igrama i aplikacijama je riječ, te se najvjerojatnije rad i o dvosmjernoj povezanosti . B uduća bi istraživanja trebala preciznije istražiti taj odnos uzimajući u obzir druge potencijalno važne varijable poput kvalitete sna . Iako roditeljska medijacija nije pokazala značajne rezultate, preporučuje se detaljnija ana liza specifičnih strategija roditeljske medijacije u promatranom odnosu korištenja digitalnih tehnologije i izvršnih funkcija kod djece.The ubiquity and frequent use of digital technologies raises public concerns regarding the potential adverse effects of technology on user well-being. Literature points out the contradictions in findings and the difficulties in synthesizing knowledge due to the use of different measures in research, as well as the specific context and users. In addition to the total time spent using digital technologies, it is necessary to take into account the different circumstances of use in order to be able to define clearer guidelines for parents and professionals. Given the lack of research dedicated to middle childhood phase, this paper aims to clarify the relationship between digital technology use and executive functions based on data of 10-year-olds (4th grade) children (N=400) collected as part of the Child Well-being in the Context of Family (CHILD-WELL) project funded by the Croatian Science Foundation. According to mothers' estimates, children typically use digital devices for approximately 3 hours per day during the weekends, which is slightly below expectations and close to existing recommendations based on research on the relationship between technology and physical activity. Boys more frequently play games or use applications for entertainment, while girls more frequently listen to music, create various media content and communicate via applications. Children generally do not have pronounced executive function difficulties as indicated by the mothers' estimates on the BRIEF2 questionnaire. This finding aligns with expectations, considering that the sample consisted of typically developing children. Frequent Internet browsing and communication via applications are associated with less executive function difficulties. Activities such as watching video content, listening to or creating music, creating photos or videos, and visiting social networks are not associated with executive function difficulties. Results of this research indicate that caution is needed only with boys who are generally more prone to executive function difficulties and spend more time playing video games or using applications for entertainment. It is important to note that the specific games and applications involved are not known, and this is most likely a bidirectional relationship. Future research should investigate this relationship in more detail, taking into account other potentially important variables such as sleep quality. Although parental mediation did not show significant results, a more detailed analysis of specific parental mediation strategies in the observed relationship between the use of digital technologies and children's executive functions is recommended