Porast broja starijeg stanovništva negativan je demografski trend u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. Prenapučenost domova za starije i nemoćne, kao i nedostatak smještajnih kapaciteta dovode u pitanje kako će izgledati budućnost skrbi za starije osobe. Teret skrbi za ostarjelog člana obitelji najčešće pada na primarnu obitelj. Skrb unutar obitelji ili neformalna skrb ima brojne pozitivne i negativne strane, no ponekad je jedina opcija. Obzirom na to, potrebno je pronaći i stvarati mehanizme koji bi obiteljima ili članu obitelji koji pruža skrb olakšali svakodnevnicu. Cilj ovog rada je prikazati kako međugeneracijski odnosi i međugeneracijska solidarnost mogu utjecati na neformalnu skrb za ostarjele članove obitelji. Obitelj kao primarn...