Knowledge of volleyball players about cardiopulmonary resuscitation

U ovom radu opisan je pojam "sportskog srca" i njegova povezanost s kardiovaskularnim promjenama kod sportaša, istražujući rizik od iznenadnog srčanog zastoja. Proučeni su uzroci srčanog zastoja u mladih sportaša, uključujući prirođene kardiovaskularne bolesti, anomalije koronarnih arterija, rupturu aorte i druge faktore. Ta-kođer, analizirane su elektrokardiografske osobitosti "sportskog srca" i dijagnostičke metode za razlikovanje fizi-oloških prilagodbi od patoloških promjena. Poseban naglasak stavljen je na važnost kardiopulmonalne reanimacije kao ključnog faktora u spašavanju života osoba koje dožive srčani zastoj. Opisani su postupci kardiopulmonalne reanimacije uključujući procjenu dišnog puta, održavanje disanja, kompresije na prsni koš i upotreba automatskog vanjskog defibrilatora (AED). Ovaj rad pruža dublje razumijevanje veze između sportske aktivnosti i kardiovas-kularnog zdravlja te ističe važnost pravilnog postupanja i primjene kardiopulmonalne reanimacije u hitnim situa-cijama srčanog zastoja. Uvod: Profesionalni sportaši su oni koji se izdvajaju izvrsnošću i postignućima u svojim disciplinama, no često su izloženi rizicima iznenadnih srčanih zastoja što privlači pažnju i interes šire javnosti. Rezultati: Ispitivanje nad 110 odbojkaša i odbojkašica o kardiopulmonalnoj reanimaciji pokazalo je da većina (88,18%) zna broj hitne medicinske pomoći, dok samo 20% zna kako otvoriti dišni put. Više od polovine ispitanika (53,34%) osjećalo se spremno za izvođenje reanimacije na sportskom terenu, bez obzira na spol. Polovina ispita-nika (53,64%) nije prošla edukaciju o oživljavanju, dok su oni koji jesu, najčešće su to učinili tijekom tečaja prve pomoći na vozačkom ispitu (84,31%). Ističe se statistički značajna razlika u obrazovanju ispitanika o oživljavanju prema različitim programima edukacije (P