Postavlja se pitanje: postoji li uopće nekakva neangažirana filozofija? Naime, svaka filozofija koja se može ocijeniti tim imenom, a ne kao ideologija, sofistika ili obmanjivanje, valjala bi se označiti kao takvo mišljenje koje ostaje vjerno istini, dakle kao filozofija angažirana u službi istine. Suprotno, ona filozofija koja je stupila u službu svjetovne ili onostrane moći uopće se ne može vrednovati kao filozofija. Stoga, nameće se još jedno pitanje: je li ovdje umjesna paralela s tzv. angažiranom umjetnošću? Odgovor je omogućen posredstvom definicije filozofije kao djelatnosti bespoštednog služenja istini.Hier wird die folgende Frage gestellt: gibt es überhaupt irgendeine unengagierte Philosophie? Nämlich, jede Philosophie, die überhaup...
U pozadini članka stoje dva spisa koja svojom jednostavnošću, ali i dubinom promišljanja, predstavlj...
U radu se raspravlja o pojmu i povijesti utopije, pri čemu se naglasak stavlja na moderne oblike uto...
Od Kanta do Schelera, kao možebitnih vrhunaca u značajnosti postavljanja pitanja filozofske antropol...
Filozofija prava jest jedan od najvažnijih i temeljnih dijelova Hegelova mišljenja. U radu se pokazu...
U ovom radu definiraju se pojmovi medija i ideologije, ispituje se povezanost ideologije s predrasud...
Cilj je ovog rada prikazati i vrednovati doprinos Josefa Seiferta promišljanju odnosa ćudorednosti i...
Govor o krizi filozofije je, povijesno gledajući, bio dio strategije njenih strukturalnih promjena. ...
Pojam svjetovnosti kod Arendt nalazi se u osnovi intenzivne rasprave s Heideggerom. Filozofi (kao št...
Buberova filozofija dijaloga utemeljena je na Ja–Ti dijaloškom principu koji se nalazi u temeljnoj s...
Autor u članku analizira drugu fazu razvoja Husserlove fenomenološke egologije i prijelaz s neegološ...
Ovaj tekst ima za svoj cilj teoretski uvod u rad dvoje postmarksističkih teoretičara politike, Ernes...
U članku se tematizira dvoje suvremenih filozofa, Alasdair MacIntyre i Hannah Arendt, kroz političko...
U ovom prilogu autorica polazi od teze da ideja stvaranja univerzalne etike i univerzalnog etosa koj...
U priloženom članku osvrnuli smo se na ključni pojam Kuzančeva mišljenja: coincidentia oppositorum. ...
U ovom članku autor pokušava razumjeti i pojmiti ulogu Hegelove "Fenomenologije duha". To djelo odre...
U pozadini članka stoje dva spisa koja svojom jednostavnošću, ali i dubinom promišljanja, predstavlj...
U radu se raspravlja o pojmu i povijesti utopije, pri čemu se naglasak stavlja na moderne oblike uto...
Od Kanta do Schelera, kao možebitnih vrhunaca u značajnosti postavljanja pitanja filozofske antropol...
Filozofija prava jest jedan od najvažnijih i temeljnih dijelova Hegelova mišljenja. U radu se pokazu...
U ovom radu definiraju se pojmovi medija i ideologije, ispituje se povezanost ideologije s predrasud...
Cilj je ovog rada prikazati i vrednovati doprinos Josefa Seiferta promišljanju odnosa ćudorednosti i...
Govor o krizi filozofije je, povijesno gledajući, bio dio strategije njenih strukturalnih promjena. ...
Pojam svjetovnosti kod Arendt nalazi se u osnovi intenzivne rasprave s Heideggerom. Filozofi (kao št...
Buberova filozofija dijaloga utemeljena je na Ja–Ti dijaloškom principu koji se nalazi u temeljnoj s...
Autor u članku analizira drugu fazu razvoja Husserlove fenomenološke egologije i prijelaz s neegološ...
Ovaj tekst ima za svoj cilj teoretski uvod u rad dvoje postmarksističkih teoretičara politike, Ernes...
U članku se tematizira dvoje suvremenih filozofa, Alasdair MacIntyre i Hannah Arendt, kroz političko...
U ovom prilogu autorica polazi od teze da ideja stvaranja univerzalne etike i univerzalnog etosa koj...
U priloženom članku osvrnuli smo se na ključni pojam Kuzančeva mišljenja: coincidentia oppositorum. ...
U ovom članku autor pokušava razumjeti i pojmiti ulogu Hegelove "Fenomenologije duha". To djelo odre...
U pozadini članka stoje dva spisa koja svojom jednostavnošću, ali i dubinom promišljanja, predstavlj...
U radu se raspravlja o pojmu i povijesti utopije, pri čemu se naglasak stavlja na moderne oblike uto...
Od Kanta do Schelera, kao možebitnih vrhunaca u značajnosti postavljanja pitanja filozofske antropol...