Odjeci ilirskih događanja u Splitu u književnosti

Iako je središte ilirskih događanja bilo u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, njegovi su skromni odjeci dopirali i do dalmatinskih mjesta. U Splitu i Dalmaciji preporodna su događanja bila u znaku političkih sukoba između narodnjaka i autonomaša te borbe za priznavanje statusa službenog jezika hrvatskom jeziku, a sve zajedno okrunjeno je otvorenjem zgrade narodnoga kazališta. Osim u novinama i listovima koji su izlazili u Dalmaciji, i na talijanskom i na narodnom jeziku, odjeke zbivanja ‘dokumentira’ i književnost, što se vidi u sastavcima Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Trnskoga, pučkim pjesamama Vida Vuletića-Vukasovića, prigodnicama Jurja Kapića, Ilije Despota, Božidara Kukuljevića Sakcinskog, Augusta Harambašića, Petra Kuničića, u kojima prevladavaju mitologemi i ideologemi inače karakteristični i za književnost cijelog preporoda. Uz pozivanje na tešku i slavnu prošlost te narodnu veličinu, slavne junake i posvećena mjesta, u njima progovaraju i misli o ljepoti domovine, pozivi na narodno zajedništvo, svijest o jedinstvu hrvatskog nacionalnog prostora i glasovi za sjedinjenjem s maticom zemljom, kojima su se upisali u baštinu nacionalnog zajedništva što ga je preporodno vrijeme predmnijevalo kao svoje najveće postignuće