Comparative Analysis of Croatian and Norwegian Population Health and Healthcare Systems

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravstveni sustav koji dobro funkcionira kao onaj koji radi u harmoniji, izgrađen na obrazovanim i motiviranim zdravstvenim radnicima, dobro održavanoj infrastrukturi i pouzdanoj opskrbi lijekovima i tehnologijama, potpomognut odgovarajućim financiranjem, snažnim zdravstvenim planovima i politikama utemeljenim na dokazima. Sustavi zdravstvene skrbi razlikuju se od nacije do nacije ovisno o razini ekonomskog razvoja i postojećem političkom sustavu. Zdravstvena zaštita je prioritet i izvor zabrinutosti u cijelom svijetu. Svaka zemlja, bez obzira na privatni, javni ili mješoviti sustav zdravstvene skrbi, suočava se s izazovima u pogledu kvalitete, isporuke i cijene usluga. Cilj ovog rada je promotriti pokazatelje zdravstvenog sustava Hrvatske i Norveške. Promatrani su očekivani životni vijek, glavni uzroci smrtnosti, učestalost i smrtnost od raka, mentalno zdravlje, kronične bolesti, prehrana i tjelesna težina, pušenje, uporaba alkohola i tjelesna aktivnost. Norveška ima bolje pokazatelje u gotovo svim kategorijama u odnosu na Hrvatsku, osim u učestalosti mentalnih oboljenja. Razlozi leže u većem financiranju zdravstvenog sustava i ulaganjima u zdravstvenu infrastrukturu i ljudske resurse, a također je neosporan i utjecaj pozitivnih zdravstvenih navika norveškog stanovništva kada su u pitanju čimbenici rizika koji posljedično mogu imati negativne utjecaje na zdravlje. Hrvatska od Norveške može naučiti i preuzeti brojne lekcije o organizaciji učinkovitijeg zdravstvenog sustava.The World Health Organization defines a well-functioning health system as one working in harmony, built on having trained and motivated health workers, a well-maintained infrastructure, and a reliable supply of medicines and technologies, backed by adequate funding, strong health plans and evidence-based policies. Healthcare systems vary from nation to nation depending on the level of economic development and the existing political system. Healthcare is a priority and a source of concern throughout the world. Every country, regardless of whether it has a private, public or mixed healthcare system, faces challenges in terms of quality, delivery and cost of services. The aim of this thesis is to examine the indicators of the healthcare system in Croatia and Norway. Life expectancy, main causes of mortality, incidence and mortality from cancer, mental health, chronic diseases, nutrition and body weight, smoking, alcohol consumption and physical activity were observed. Norway has better indicators in almost all categories compared to Croatia, except for the incidence of mental illnesses. The reasons lie in greater financing of the healthcare system and investments in health infrastructure and human resources, as well as the influence of the positive health habits of the Norwegian population when it comes to risk factors that can consequently have a negative impact on health. Croatia can learn and take many lessons from Norway about the organization of a more efficient healthcare system