Mixed-Member Electoral Systems in Post-Communist Europe

U demokratski uređenim društvima vlast proizlazi iz naroda, odnosno članova toga društva, stoga su izbori i izborni sustav jedni od ključnih elemenata izgradnje moderne, demokratski ustrojene države. Država oblikuje vlastiti izborni sustav prema političkoj kulturi, tradiciji, veličini državnog teritorija te političkoj organizaciji, a svaka izmjena sustava može imati značajne posljedice na sve članove političke zajednice. Politički teoretičari i znanstvenici u stalnoj su potrazi za najpravednijim i najboljim izbornim sustavom te upravo zato postoji više vrsta i podvrsta, kao što su većinski, razmjerni te kombinirani izborni sustav. Cilj ovog rada je pobliže objasniti problematiku izbornih sustava, definirati model kombiniranog izbornog sustava te njegove podvrste i klasifikaciju te analizirati spomenuti model na primjerima Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Litve.In democratically organized societies, power comes from the people, that is, members of that society, therefore elections and the electoral system are one of the key elements of building a modern, democratically organized state. The state forms its own electoral system according to political culture, tradition, the size of the state territory and political organization, and any change to the system can have significant consequences for all members of the political community. Political theorists and scientists are constantly searching for the fairest and best electoral system, which is precisely why there are several types and subtypes, such as majority, proportional and mixed-member electoral systems. The aim of this paper is to explain in more detail the issues of electoral systems, to define the model of the mixed-member electoral system and its subtypes and classification, and to analyze the mentioned model on the examples of Croatia, Hungary, Romania, Bulgaria and Lithuania