Prognostički značaj predoperativnih računskih hematoloških upalnih parametara kod pacijentica s karcinomom dojke

Breast cancer is the most common malignant disease among women, constituting around a quarter of all cancers in women worldwide. This type of cancer is mainly affected by genetic, environmental, and lifestyle factors such as nutrition and physical activity. A retrospective study including 192 women with breast cancer was performed for six years (from 2015 to 2021). We investigated the relationship between indirect hematological parameters, neutrophil-to lymphocyte ratio – NLR, plateletsto-lymphocyte ratio – PLR, systemic immune-inflammation index – SII and the treatment outcome. Additionally, we also followed the overall survival (OS) rate. The obtained results report assessed parameters before and after surgical intervention. Of importance is to emphasize that at a cut-off value of 2.65 (P = 0.001) and 3.30 (P < 0.001), a decline in the NLR value was noticed after surgical removal of the breast cancer. The same decrease was observed for SII after surgery (P < 0.001). Through the study, SII has been shown to be a more relevant parameter compared to NLR and PLR. The study outcome recommends the cut-off value of 2.65 as the optimal for NLR in predicting the effectiveness and successfulness of the surgical procedure.Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest među ženama i čini oko četvrtinu svih karcinoma u žena na svjetskoj razini. Na ovu vrstu neplastične bolesti, raka, uglavnom utječu genetski, okolišni i životni čimbenici poput prehrane i tjelesne aktivnosti. U ovom radu riječ je o retrospektivnom istraživanju koje je uključivalo 192 žene s rakom dojke, a obuhvaća podatke prikupljene tijekom šest godina (od 2015. do 2021.). Istraživan je međusobni odnos između neizravnih hematoloških parametara, omjera neutrofila i limfocita – NLR, omjera trombocita i limfocita – PLR, indeksa sistemske imunološke upale – SII te ishoda liječenja. Osim toga, praćena je ukupna stopa preživljavanja (OS). Dobiveni rezultati prikazuju odnos praćenih parametara prije i nakon kirurške intervencije te je važno naglasiti da je kod graničnih vrijednosti od 2,65 (P = 0,001) i 3,30 (P < 0,001) uočen pad vrijednosti NLR nakon kirurškog uklanjanja tkiva karcinoma dojke. Isti pad zabilježen je za SII nakon operacije (P < 0,001). Kroz provedenu studiju, pokazalo se da je SII relevantniji parametar u usporedbi s NLR i PLR. U konačnici, možemo zaključiti iz istraživanja, da se granična vrijednost od 2,65 preporučuje kao optimalna za praćenje vrijednosti NLR u predviđanju učinkovitosti i uspješnosti kirurškog zahvata