Iskustvo sudjelovanja u kaznenim i prekršajnim postupcima iz perspektive žrtve nasilja u obitelji

U ovom radu daje se prikaz provedenog anketnog istraživanja koje je za cilj imalo dobiti uvid u doživljaj i iskustva žrtava nasilja u obitelji smještenih u tri najveća skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj, i to od trenutka prijave nasilja do postupka na sudu (uključujući i njihovo iskustvo smještaja u skloništu). Novost koju donosi istraživanje jest uzorak koji je zatečen u skloništima za žrtve obiteljskog nasilja, gdje je teško ostvariti otvorenost za anketiranje zbog potrebe inzistiranja na tajnosti lokacije skloništa. Slijedom te činjenice kontakti skloništa s okolinom usmjereni su samo na službene osobe nadležnih tijela u cilju ostvarenja prava djece i odraslih žrtava na smještaju. Nedostaci istraživanja ogledaju se u činjenici da se radi o malom uzorku i u djelu neodgovorenih pitanja, što remeti stabilnost dobivenih rezultata. U uvodnom dijelu rada navedena je svrha rada te je prikazan značaj efektivnog ostvarenja aktivne uloge žrtve u kaznenom i prekršajnom postupku, kao i djelotvornosti kontakta žrtve s drugim dionicima koji postupaju u slučajevima nasilja u obitelji. Taj značaj nije samo rezultat implementacije Direktive 2012/29/EU u hrvatsko zakonodavstvo i proklamacija iz Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji nego je u tom smjeru i odgovor judikature Europskog suda za ljudska prava. Potom rad iznosi rezultate pilotnog istraživanja kojima žrtve iskazuju što misle o pristupu dionika iz Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji prema njima kao žrtvama te o kvaliteti i korisnosti dobivenih informacija i pomoći iz navedenih institucija. Cilj istraživanja razrađen je kroz tri istraživačka pitanja: 1. Kako žrtve procjenjuju jesu li dobile cjelovitu informaciju o svojim pravima unutar sustava pravosuđa i policije? 2. Kako žrtve procjenjuju jesu li pravovremeno obaviještene o ukidanju istražnog zatvora ili ukidanju mjera opreza i o drugim informacijama bitnim za sigurnost žrtve, koje joj trebaju pružiti policija i državno odvjetništvo? 3. Koji su prijedlozi za djelotvorniju i bržu pomoć od sustava iz pozicije žrtve obiteljskog nasilja? Za provedeno anketno istraživanje korištene su statističke metode za obradu podataka, i to: deskriptivna statistika i kategorijske varijable, koje su prikazane kao frekvencija dobivenih odgovora i postotak odgovora za svaku pojedinu česticu. Opisni su odgovori postupkom kodiranja prevedeni u kategorije te je primijenjena analiza sadržaja. Ukupno gledano, rezultati su u skladu s provedenim istraživanjima drugih autora, koji su također bili orijentirani na iskustva s različitim dionicima u sustavu iz perspektive žrtve obiteljskog nasilja. Rezultati još jednom potvrđuju da normativna prepoznatljivost nije garancija adekvatne provedbe u praksi