Spomen područje Danica u kulturi sjećanja Koprivnice

Ubrzo nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske (NDH) osnovan je i prvi ustaški logor „Danica“ u Koprivnici 1941. godine, a postao je „ulaznica za smrt“ brojnih Srba, Židova, Roma i Hrvata-protivnika ustaškog režima koji su iz „Danice“ transportirani diljem NDH u druge logore gdje su najčešće smrtno stradali. Na tom mjestu 1970-ih uspostavljen je Spomen park koji je – iako nedovršen – djelovao do početka 1990-ih. Nakon toga je nastupilo razdoblje dulje od jednog desetljeća tijekom kojeg je „Danica“ bila zaboravljena, te doslovce zapuštena do 2005. godine. Ipak, do danas nije došlo do pune revitalizacije tog prostora. Cilj ovog rada je analizirati diskurs o povijesnim događanjima vezanim uz Spomen područje Danica te saznati koliko građani znaju o prvom ustaškom logoru „Danica“ u Koprivnici i na koji način Koprivničanci njeguju kulturu sjećanja na žrtve tadašnjeg režima. U prvom dijelu rada opisano je povijesno razdoblje u kojem je osnovan prvi ustaški logor 1941. godine, paralelno s povijesnim kontekstom osnivanja NDH te Narodnooslobodilačkom borbom protiv fašizma. Drugi dio rada posvećen je prikazu osnutka logora „Danica“ u Koprivnici te se otkriva zašto je upravo u Koprivnici osnovan prvi ustaški logor i tko su odgovorni ljudi tog režima. U nastavku je prikazana organizacija uređenja prostora i nastambi logora te život zatočenika i (ne)briga o njima, tranzit logoraša i ispovijesti preživjelih zatočenika. Uspostavom Spomen područja Danica bavi se treći dio rada u kojem je prikazana početna ideja te izrada projekta u dvije faze. Jedan dio je posvećen interijeru Spomen muzeja te izložbi poznatog umjetnika i akademika Zlatka Price, koji je osobna svjedočanstva u logoru „Danica“ prenio na 18 crteža koja su prikazana i u ovom radu. Također, važno je bilo dotaknuti se i eksterijera Spomen područja te ga usporediti s prijašnjim godinama. Četvrti dio rada posvećen je istraživanju kulture sjećanja na događaje iz 1941. godine u Koprivničkom kraju pretraživanjem medijskih objava u digitaliziranoj zbirci Glasa Podravine 1981. godine i suvremenim lokalnim web portalima 2021. godine. Kroz empirijsko istraživanje anketnim upitnikom istraženi su stavovi građana vezani uz današnju kulturu sjećanja Koprivnice i Spomen područje