Tvorba neologizama vezanih za pandemiju COVID-19 na hrvatskim mrežnim portalima

The COVID-19 virus pandemic affected all spheres of human life, including the language in which new words, phrases and idioms appeared in response to the emerging situation. These new terms as a linguistic reflection of a pandemic are quickly becoming part of our daily vocabulary. Therefore, it is important to investigate which new words and expressions entered the active lexis of the Croatian language. Given that the media played a key role in informing the population about everyday events related to the pandemic, lexical innovations as a reflection of the corona virus on Croatian websites are analysed in this paper. The main source are website articles. This research analyses the words related to coronavirus pandemics from the word formation perspective. In other words, the aim is to determine the most frequent word formation patterns which are used while forming new words. The analysis focuses on word formation processes of neologisms related to the COVID-19 pandemic: prefixation, suffixation, compounding, blending, analogy formation, language borrowing and calques. The research results show that the most productive formation method is compounding with the component korona and the abbreviation COVID. Furthermore, analogy formation is frequently found, as well as numerous examples of language borrowing, especially in the form of literal calques. It is clear that the Croatian media discourse accepts and creates neologisms quickly, depending on communication needs, and thus impacts their application among the wider population and within public discourse in general. Although traditional formation methods such as affixation or compounding were confirmed, the research showed that the Croatian media discourse quickly accepts formation methods which are not typical for it. This reflects the speed of the impact which extralinguistic factors have in determining linguistic elements, resulting in the passivity of the Croatian linguistic system and its speakers when providing a suitable replacement.Pandemija bolesti COVID-19 zahvatila je sve sfere ljudskoga života, uključujući jezik u kojemu su se pojavile nove riječi i izrazi kao odgovor na novonastalu situaciju. Nove su riječi nastale kao jezični odraz pandemije te su brzo postale dio našega svakodnevnog rječnika. Stoga je važno istražiti koje su nove riječi i izrazi ušli u aktivni leksik hrvatskoga jezika. S obzirom na to da su mediji imali ključnu ulogu u informiranju stanovništva o svakodnevnim događajima vezanima za pandemiju, u ovome se radu analiziraju leksičke inovacije vezane za koronavirus na hrvatskim mrežnim portalima. Glavni su izvor istraživanja članci na mrežnim portalima. Cilj je ustvrditi načine nastanka neologizama sa stajališta tvorbe riječi, stoga se analiza usmjerila na tvorbene procese neologizama povezanih s pandemijom COVID-19: prefiksaciju, sufiksaciju, slaganje, stapanje, analošku tvorbu, jezično posuđivanje i kalkove. Rezultati istraživanja pokazuju da je najproduktivniji način tvorbe slaganje s komponentom korona i pokratom COVID. Nadalje, često se susreće analoška tvorba, kao i mnogi primjeri jezičnoga posuđivanja, posebno u obliku doslovnih kalkova. Vidljivo je kako hrvatski medijski diskurs prihvaća i stvara neologizme velikom brzinom ovisno o komunikacijskoj potrebi utječući tako na njihovu primjenu u široj populaciji i javnome diskursu općenito. Iako su potvrđeni tradicionalni tvorbeni načini poput afiksacije i slaganja, istraživanje je pokazalo kako hrvatski medijski diskurs brzo prihvaća i tvorbena rješenja koja mu nisu izvorno svojstvena iz čega se očituje rapidnost utjecaja izvanjezičnih čimbenika koji determiniraju upliv inojezičnih elemenata, što rezultira pasivnošću hrvatskoga jezičnog sustava i njegovih govornika pri pružanju adekvatne zamjene