Epistemička demokracija, znanstveni razlozi i uska koncepcija javnog uma

Ovaj rad nastoji pomiriti korištenje znanstvenih razloga u kolektivnim procesima političkog odlučivanja sa zahtjevima javnog uma. Kroz njega se prvo izlažu argumenti za usku interpretaciju javnog uma, a potom se pokazuje kako ta interpretacija omogućuje korištenje (kontroverznih) znanstvenih razloga u procesima političkog odlučivanja. Rad nastoji pokazati kako epistemička demokracija može istovremeno prihvatiti zahtjeve javnog uma i zagovarati korištenje znanstvenih razloga u javnom odlučivanju. Njegov inovativni doprinos usmjeren je na naglašavanje razlikovanja između više razina političkog odlučivanja u Rawlsovoj političkoj filozofiji i argumente kako različite razine zahtijevaju i različit stupanj pouzdanosti znanstvenih razloga, odnosno različit stupanj kvalificiranog slaganja oko njih