Uloga zajedničkih nadzornih timova u supervizijskom pristupu Jedinstvenog nadzornog mehanizma

Jedan od ciljeva Bankovne unije je razvoj zajedničkog supervizorskog pristupa, odnosno maksimalna harmonizacija supervizijskih praksi, standarda i metodologija između država koje sudjeluju u ovom integracijskom okviru. I dok primjena jedinstvenog skupa prudencijalnih propisa jamči regulatornu dosljednost, zajednička supervizijska perspektiva ovisi ponajprije o suradnji različitih upravljačkih razina, odnosno nacionalnih i europskih aktera koji sudjeluju u superviziji pod okriljem Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Ova suradnja odvija se unutar zajedničkih nadzornih timova, kao glavnih operativnih jedinica supervizije u Bankovnoj uniji. Ovaj rad polazi od interdisciplinarnog teorijskog okvira političke ekonomije, s posebnim naglaskom na problem „principal-agent“ i pitanje (de)centralizacije upravljanja u Ekonomskoj i monetarnoj uniji, te kroz kritičku analizu relevantne literature i sekundarnih izvora pruža iscrpnu analizu doprinosa zajedničkih nadzornih timova supervizijskom pristupu Bankovne unije. Upućujući na težinu nacionalnih aktera u timovima, rad zaključuje kako se Jedinstveni nadzorni mehanizam temelji na participativnom a ne centralizirajućem upravljanju, što je novi doprinos dosadašnjem viđenju Jedinstvenog nadzornog mehanizma u literaturi. Naime, rad zaključuje kako u složenom, višerazinskom supervizijskom procesu zajednički nadzorni timovi predstavljaju izvršnu ruku holističke provjere boniteta banke i dubinskog mikroprudencijalnog nadzora unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji su ključni ne samo za kreaciju već i za daljnju konsolidaciju zajedničkog nadzornog pristupa Bankovne unije