Javnozdravstveni značaj dojenja

Dojenje je prirodni način prehrane dojenčeta, a preporuke stručnjaka su da se djeca doje do šest mjeseci života, a potom uz postepeno uvođenje dohrane u djetetov jelovnik. Dojenje je najbolji i najekonomičniji način prehrane djeteta, te najbolji način sprječavanja bolesti i promicanja zdravlja. Dojenje povoljno djeluje na dijete i majku, dovodi do zbližavanja majke i djeteta, što povoljno utječe na psihički razvoj djeteta, dovodi do jačanja imunološkog sustava djeteta, te ga štiti od različitih infekcija. Dojenje kod majki, utječe na smanjenje rizika od pojave karcinoma dojke, majka troši više kalorija, te dojenje predstavlja nezamjenjivo iskustvo za majku. Zatim, dojenje povoljno utječe na obitelj i društvo u cjelini, ostvarujući zdravstveni, prehrambeni, imunološki, razvojni, psihološki, socijalni, gospodarski i okolišni boljitak. Stoga su zaštita, promicanje i potpora dojenju prioriteti javnog zdravstva u cijelom svijetu, a naročito u Republici Hrvatskoj koja je zabilježena kao zemlja s vrlo niskom stopom dojenja. Dojenje ne samo da utječe na boljitak čovječanstva, već doprinosi smanjenju stope pretile djece. Javno zdravstvo, zajedno s Vladom Republike Hrvatske razvija i provodi programe za zaštitu i promicanje dojenja. Naravno, u svemu tome, veoma važnu ulogu imaju zdravstveni djelatnici koji se redovito educiraju, te promiču važnost dojenja, zatim nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja, udruge za promicanje dojenja u koje su uključeni pojedinci sa vlastitim iskustvom, te naravno rodilišta. U programu „Rodilišta-prijatelj djece“ definirani su kriteriji za provođenje „Deset koraka do uspješnog dojenja“. U cilju poboljšanja promocije dojenja i postizanja veće stope dojene djece važno je uključivanje svih aspekata područja djelovanje javnog zdravstva, počevši od lokalne zajednice i pojedinaca, tj. majka dojilja koje mogu bitno utjecati na to