Preservation of Sephardic songs in contemporary Balkan societies

U ovom radu analizira se Sefardska glazbena kulturna ostavština, kroz povijesno-književni, antropološki te etnomuzikološki kontekst. Rasvijetlit će se podjelu glazbenog izričaja u Sefardskom društvu te istaknuti važnost pjesama koje su opstale do dana današnjeg, na judeo-španjolskom ili na nekom od južnoslavenskih jezika. Određena povijesna događanja ogledat će se o današnja, poput migracijske krize i protjerivanja „neprikladne religioznosti“ s obzirom na diktat političkih vođa toga vremena. Daljnjom analizom povijesnog toka ukazat će se na asimiliranost Sefarda u društva u koja su došli na Balkanu te usmenu predaju koja je pogodovala očuvanju Sefardskih pjesama, pa i samog jezika. Ključne osobe u očuvanju njihova njihove kulture bile su žene koje su pjevale, prepričavale i tvrdoglavo branile tradiciju sve do kraja devetnaestog stoljeća. Jedna od njih je Laura Papo Bohoreta koja je zabilježila određeni dio usmene predaje, ali se nije zadržala samo na bilježenju, već je otišla korak dalje, pišući drame i vlastite pjesme. Prikupljene pjesme će se pokušati konceptualizirati, zatim će se najreprezentativnije pjesme melodijsko-ritamski analizirati i istaknuti kulturne karakteristike društava u kojima su očuvane.This paper analyse the Sephardic musical cultural heritage, through the historical-literary, anthropological and ethnomusicological context. The division of musical expression in the Sephardic Society will be highlighted and illuminated, emphasizing the importance of songs that have survived to this day in both Judeo-Spanish or one of the South Slavic languages. Certain historic events, in the context of the decisions made by rulers at the time, will be compared with contemporary events such as the migration crisis and the ousting of “inappropriate religiousness”. Further historical analysis will showcase the assimilation of Sephardic Jews into Balkan societies they had arrived to. Finally, this paper analyse word-of-mouth as the practice that aided in the preservation of Sephardic songs/poems and language. Women played the key role in preserving the wealth of Sephardic tradition by singing, storytelling, and fiercely defending their customs from the passage of time, all up until the end of the 19th century. One of them was Laura Papo Bohoreta, who not only recorded some of the word-of-mouth legacy, but also wrote original dramatic texts and poems. This paper attempt to conceptualise the collected songs/poems by using etnography. Furthermore, this paper analyse the melody and rhythm of the most representative songs/poems and highlight the features of the societies in which they were preserved