Usporedba Internacionalnog kurikuluma za primarno obrazovanje i Nacionalnog kurikuluma Republike Hrvatske za opće obvezno obrazovanje

Education today has a role of one of the greatest accomplishments in man’s life and is directly influencing the prosperity of each society. Thereby, a nation’s economy and wellbeing primarily relies on the quality of its educational system. In view of the fact, since its formation in the late 1990s, Croatia has implemented three major educational reforms among which is the on-going experimental reform that offers a curriculum directed towards the future of its nation. Simultaneously, rapid economic growth and global change demanded urgent creation of specific global and international curricula. To meet that need, the International Primary Curriculum, among many others, was soon established. On that ground, the thesis analyses principal dissimilarities within International Primary Curriculum and Croatian National Curriculum for General Compulsory Education. The first part of the paper provides the reader with general information about the IPC and the Croatian National Curriculum regarding its origins, structure and approach towards assessment and evaluation. The second part of the paper examines the issue through Mathematics, Language, Science, Music, Visual Art and Physical Education within the scope of its common subject goals and learning outcomes. Main purpose of the thesis is identifying peculiarities that could possibly contribute to the development of both Croatian educational system and the International Primary Curriculum. Comparison of curricula led to the conclusion that research based and project based learning, as well as technology implementation are of high importance when it comes to improvement of Croatian Educational system. Likewise, acquisition and application of theoretical knowledge such as language knowledge, motor knowledge and abstract art could ensure effective enforcement of the IPC. However, each society and therefore curriculum is unique in its own way and although particular curricula can serve as examples, direct transfer is clearly unfeasible.Obrazovanje danas predstavlja jedno od najvećih postignuća u čovjekovu životu te izravno utječe na boljitak društva. Samim time ekonomija države i dobrobit nacije prvenstveno ovise o kvaliteti vlastitog obrazovnog sustava. Slijedom toga, Hrvatska je od svog formiranja krajem 1990-ih provela tri glavne obrazovne reforme, među kojima je i aktualna eksperimentalna reforma koja predlaže kurikulum usmjeren prema budućnosti svoga naroda. Istodobno, brzi gospodarski rast i globalne promjene zahtijevale su žurno stvaranje jedinstvenog globalnog i internacionalnog kurikuluma te je i samim time uspostavljen “Internacionalni kurikulum za opće primarno obrazovanje”. Na temelju navedenog, u radu se analiziraju glavne razlike u Internacionalnom kurikulumu za primarno obrazovanje i Nacionalnom kurikulumu Republike Hrvatske za opće obvezno obrazovanje. Prvi dio rada čitatelju pruža opće informacije o nastanku, strukturi i pristupu vrednovanju i ocjenjivanju u Internacionalnom kurikulumu i Hrvatskom Nacionalnom kurikulumu. Drugi dio rada proučava zajedničke ciljeve predmeta i ishode učenja prisutne u područjima matematike, materinjeg jezika, prirode, glazbe, likovne umjetnosti i tjelesnog odgoja. Glavna svrha rada je uočavanje značajki koje bi mogle pridonijeti razvoju hrvatskog obrazovnog sustava i Internacionalnog kurikuluma. Usporedba navedenih kurikuluma dovela je do zaključka da su istraživačka i projektna nastava, kao i primjena tehnologije od velike važnosti kada je riječ o unaprjeđenju hrvatskog obrazovnog sustava. Isto tako, stjecanje i primjena teorijskih znanja kao što su znanje jezika, motoričko znanje i apstraktna umjetnost mogu osigurati učinkovito provođenje IPC-a. Međutim, svako je društvo, pa samim tim i kurikulum na svoj način jedinstven, i iako određeni kurikulum može poslužiti kao primjer, izravna imitacija je uistinu neprovediva