Morphological characters of the Romanogobio fish genus in the Croatian Danube River basin

Prema sadašnjim spoznajama na području Republike Hrvatske obitavaju četiri vrste iz roda Romanogobio, od kojih se 3 nalaze u dunavskom slijevu Hrvatske. Jedinke iz ovog istraživanja determinirane su kao vrste Romanogobio kesslerii i Romanogobio vladykovi. Cilj je ovog istraživanja bio odrediti njihove morfološke karakteristike te provjeriti postoje li razlike unutar populacije i između populacija. Istraživanje je obuhvatilo 19 lokaliteta iz sedam rijeka. Kako bi se utvrdile raznolikosti, provedene su morfometrijske i merističke analize, a potom su dobiveni rezultati uspoređivani s literaturnim podacima vrsta istog roda u drugim područjima. Rezultati morfometrijskih analiza pokazali su da postoje varijabilnosti unutar i između populacija, a najzanimljivijim se pokazalo izdvajanje populacije vrste R. vladykovi iz Save. Merističke analize pokazale su se adekvatnom metodom za identifikaciju ovih vrsta. Ovom analizom, također je utvrđen isti broj ljusaka oko kaudalnog pedunkula vrsta R. vladykovi i R. kesslerii, što se ne podudara s literaturnim podacima i upućuje na pogrešku u ključu koji se koristi za određivanje vrste R. kesslerii te se time otvara potreba za daljnjim istraživanjem.According to current findings, on teritory of Republic of Croatia there are 4 species from genus Romanogobio, 3 of which are located in Danube basin. Individuals studied in this research are determined as species Romanogobio kesslerii and Romanogobio vladykovi. Aim of this research was to describe their morphological characteristics and to conclude if there are any differences among populations of each species and between populations of different species. Research has covered 19 localities in 7 rivers. In order to determine differences, morphometric and meristic analyses were made and then compared with literature data for same species in different areas. Results of morphometric analysis confirmed that there are variability among and inbetwen populations of species, with divergence of population R. vladykovi in Sava being the most noticable. Meristics analysis have shown as adequate method of identification of this species. With this analysis, same number of scales around caudal peduncle in species R. vladykovi and R. kesslerii are confirmed which don't match with literature data and it points to mistake in identification key of the species R. kessleri which opens a need for further research