Social Circumstances of Muslim Refugees in Croatia

Premda pretežito tranzitna država, Hrvatska je za jedan broj izbjeglica postala ili će postati stalni dom. Ulaskom u program preseljenja i premještanja Europske unije, taj broj posljednjih godina značajno raste. Integracija stranaca u homogeno hrvatsko društvo nije jednostavan zadatak sam po sebi, a činjenica da tražitelji azila i azilanti dolaze iz pretežito islamskih država mogla bi predstavljati dodatni izazov za kreatore integracijskih politika, azilante i stanovništvo. Razlog tome je, s jedne strane, upitna kompatibilnost islamske i hrvatske kulture, a s druge strane, poražavajuća prisutnost islamofobije u europskim državama. Navedene okolnosti bile su motivacija za provođenje kvalitativnog istraživanja s azilantima islamske vjeroispovijesti koji već neko vrijeme žive u Republici Hrvatskoj. Ono je provedeno s ciljem stjecanja boljeg uvida u društveni položaj ove populacije. Kao tehnika prikupljanja podataka korišten je dubinski intervju, a ukupno je sudjelovalo 10 ispitanika različitih demografskih obilježja. Podatci istraživanja pružili su nova saznanja o njihovim dosadašnjim iskustvima života u Hrvatskoj i s kakvim se izazovima i teškoćama susreću u različitim aspektima svakodnevnice. Analizom odgovora izvedeni su konkretni načini za poboljšanje njihovog društvenog položaja. U radu je kroz teorijski pregled prikazan i sustav azila u Hrvatskoj, čimbenici koji utječu na sukob zapadnjačkih i islamskih vrijednosti, prisutnost islamofobije u Europi te pregled povijesti odnosa Hrvatske i islama.Although mostly considered a transit country, for a certain number of refugees Croatia became or will become a permanent home in the future. By entering the European Union's relocation and resettlement program, this number is significantly on the rise. Integration of foreigners into the homogenous Croatian society is not a simple task and majority of asylum seekers and refugees coming from Islamic countries could possibly make this process even more challenging for policy makers, refugees and society in general. The reason for this, on one hand, is a questionable compatibility between Islamic and Croatian culture and, on the other hand, an undeniable presence of Islamophobia in European countries. These circumstances led to conducting a qualitative research with Muslim refugees which now have lived in Croatia for some time. It was conducted with the aim of gaining a valuable insight in their current social circumstances. Ten people participated and shared their experiences during in-depth interviews. The research provided new knowledge on their experiences of living in Croatia and challenges they face being refugees in this country. Certain ideas for improving refugees' social status in Croatia derived from the analysis of the obtained data. The paper also provides a theoretical overview of asylum in Croatia, factors that impact the conflict between the West and Islam, presence of Islamophobia in Europe and the relationship of Croatia and Islam in history