Cilj ovog diplomskog rada je bio utvrditi tijek stabilizacije boje mesa divlje svinje odstrijeljenih tijekom skupnog i pojedinačnog lova. Prikupljanje uzoraka mesa divlje svinje provedeno je u znanstveno-nastavnom poligonu „ban Josip Jelačić“ u Zagrebu na području državnog otvorenog lovišta broj: III/29 – „Prolom“ prilikom skupnih i pojedinačnih lovova. Za potrebe utvrđivanja boje mesa i tijeka stabilizacije boje uzorkovan je veliki slabinski mišić (Musculus psoas major) divlje svinje različitih dobnih skupina (prasad, nazimad i odrasle jedinke odstrijeljenih tijekom pogonskih (n=24 jedinke) i pojedinačnih lovova (n=24 jedinke). Boja uzorka mesa izmjerena je korištenjem Minolta Chromametra CR-400 s mjernim promjerom 50 mm u skladu s CIE L*a...
This bachelor thesis is dealing with the behaviour of wild boars on baiting places. The research was...
Svinja divlja (Sus Scrofa L.), prema zakonsko – lovačkoj klasifikaciji spada u krupnu dlakavu divlja...
Latvijā dabisko zālāju izplatība ir vērtējama kā ļoti maza, jo tie veido aptuveni 0,7% no valsts kop...
Cilj ovog diplomskog rada je bio utvrditi tijek stabilizacije boje mesa divlje svinje odstrijeljenih...
Divlja se svinja oduvijek lovi radi mesa, koje se smatra ne samo nutritivno bogatim, već i s vrlo po...
Divlja svinja je naša autohtona divljač. Raširena je po cijelom svijetu, a u Hrvatskoj obitava gotov...
U radu je prikazana analiza trofejne vrijednosti odstrijeljenih veprova na području zajedničkih lovi...
U radu je opisana analiza gospodarenja divljom svinjom u zajedničkom lovištu XIV/139 „Podravska Mosl...
The wild boar (Sus scrofa) is highly adaptable. This proves that it benefits in today's cultural and...
Povećanjem populacije divljih svinja (Sus scrofa) u Europi i Svijetu povećao se i broj šteta u određ...
Zbog brojnosti vrste, meso divlje svinje je zastupljenije u prehrani ljudi u odnosu na druge vrste m...
Štete od divljih svinja predstavljaju veliki problem poljoprivrednicima. Svojim ulaskom na zasijane ...
Meso divlje svinje je nutricionistički priznato kao meso s malim udjelom masti a samim tim i malom e...
Istražena je mesnatost polovica dvije grupe tovljenika proizvedenih sparivanjem tri AB-nerasta hypor...
Posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog porasta brojnosti populacije divlje svinje u E...
This bachelor thesis is dealing with the behaviour of wild boars on baiting places. The research was...
Svinja divlja (Sus Scrofa L.), prema zakonsko – lovačkoj klasifikaciji spada u krupnu dlakavu divlja...
Latvijā dabisko zālāju izplatība ir vērtējama kā ļoti maza, jo tie veido aptuveni 0,7% no valsts kop...
Cilj ovog diplomskog rada je bio utvrditi tijek stabilizacije boje mesa divlje svinje odstrijeljenih...
Divlja se svinja oduvijek lovi radi mesa, koje se smatra ne samo nutritivno bogatim, već i s vrlo po...
Divlja svinja je naša autohtona divljač. Raširena je po cijelom svijetu, a u Hrvatskoj obitava gotov...
U radu je prikazana analiza trofejne vrijednosti odstrijeljenih veprova na području zajedničkih lovi...
U radu je opisana analiza gospodarenja divljom svinjom u zajedničkom lovištu XIV/139 „Podravska Mosl...
The wild boar (Sus scrofa) is highly adaptable. This proves that it benefits in today's cultural and...
Povećanjem populacije divljih svinja (Sus scrofa) u Europi i Svijetu povećao se i broj šteta u određ...
Zbog brojnosti vrste, meso divlje svinje je zastupljenije u prehrani ljudi u odnosu na druge vrste m...
Štete od divljih svinja predstavljaju veliki problem poljoprivrednicima. Svojim ulaskom na zasijane ...
Meso divlje svinje je nutricionistički priznato kao meso s malim udjelom masti a samim tim i malom e...
Istražena je mesnatost polovica dvije grupe tovljenika proizvedenih sparivanjem tri AB-nerasta hypor...
Posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog porasta brojnosti populacije divlje svinje u E...
This bachelor thesis is dealing with the behaviour of wild boars on baiting places. The research was...
Svinja divlja (Sus Scrofa L.), prema zakonsko – lovačkoj klasifikaciji spada u krupnu dlakavu divlja...
Latvijā dabisko zālāju izplatība ir vērtējama kā ļoti maza, jo tie veido aptuveni 0,7% no valsts kop...