Relation Between Parental Behaviour and Children's Prosocial Behaviour

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoji li povezanost percipiranog ponašanja roditelja s prosocijalnim ponašanjem djece. U provedenom istraživanju sudjelovali su učenici četvrtog i petog razreda jedne osnovne škole u Zagrebu. Ukupno je bilo 90 ispitanika, od čega 38 dječaka i 52 djevojčice. Prosječna dob učenika bila je 11 godina. Metodom samoprocjene su od učenika prikupljeni podaci o njihovom prosocijalnom ponašanju i o sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija kod prijatelja, a učenici su također procijenili i roditeljsko ponašanje svojih majki i očeva. Analizom dobivenih rezultata utvrđena je statistički značajna povezanost između prosocijalnog ponašanja djece te sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija kod prijatelja. Dakle, djeca koja imaju razvijeniju sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija izjavljuju da se i češće prosocijalno ponašaju. Nadalje, izračunate su i prosječne dječje procjene roditeljskog ponašanja majki i očeva na pojedinim dimenzijama te je utvrđeno da su vrijednosti relativno visoke što se tiče roditeljske podrške, nešto niže za popustljivost te još niže za restriktivnu kontrolu. Kada je riječ o povezanosti prosocijalnog ponašanja djece i roditeljskog ponašanja, statistički značajne korelacije s prosocijalnim ponašanjem dobivene su u slučaju majčine emocionalne topline, roditeljskog znanja i poticanja djetetove autonomije. Što se tiče oca, značajna pozitivna povezanost utvrđena je između očevog poticanja autonomije i djetetovog prosocijalnog ponašanja, te između očeve popustljivosti i djetetove sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija. Ostale povezanosti nisu statistički značajne. Dobiveni rezultati pokazuju da djeca koja svoje majke procjenjuju emocionalno toplijima, te koje više znaju o onome što se djetetu u životu događa i više potiču djetetovu autonomiju, ujedno iskazuju i više prosocijalnih ponašanja i višu sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija kod svojih prijatelja. S druge strane, djeca koja percipiraju da njihovi očevi više potiču autonomiju iskazuju više prosocijalnih ponašanja, a oni koji svoje očeve percipiraju popustljivijima sebe procjenjuju sposobnijima za uočavanje i razumijevanje emocija svojih prijatelja.The aim of this study was to examine whether there is a correlation between perceived parental behaviour and children’s prosocial behaviour. Fourth and fifth grade pupils from one primary school in Zagreb participated in the study. There were altogether 90 participants, of whom 38 boys and 52 girls and the average age of pupils was 11 years. Using the self-assessment method, pupils estimated their prosocial behaviour and the ability to recognize and understand their friends’ emotions. Pupils also assessed parental behaviour of their mothers and fathers. Analyses of the obtained results showed that there is a statistically significant correlation between prosocial behaviour of children and their ability to recognize and understand their friends’ emotions. Thus, children who have a more developed ability to recognize and understand other’s emotions state that they also behave more prosocially. Furthermore, the average evaluations of mother and father's parental behaviour on individual dimensions was calculated, and it was found that the scores were relatively high in terms of parental support, somewhat lower for permissiveness and even lower for restrictive control. When it comes to the association of prosocial behaviour between child’s and parental behaviour, statistically significant correlations with prosocial behaviour have been obtained in the case of mother’s emotional warmth, parental knowledge and encouraging child’s autonomy. As far as the father is concerned, significant positive correlation has been established between father's encouragement of child’s autonomy and child’s prosocial behaviour, and between father's permissiveness and child’s ability to recognize and understand emotions of others. Other correlations are not statistically significant. The results also indicate that the children who estimate their mothers higher on emotionality, parental knowledge and encouraging autonomy, are more prone to prosocial behaviour and demonstrate better understanding of their friends’ emotions. On the other hand, children who perceive that their fathers are more encouraging in terms of autonomy also demonstrate more prosocial behaviour, while children who perceive that their fathers are permissive, perceive that their ability to understand their fiends’ emotions is better