U radu se analiziraju presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetima u kojima su počiniteljice bile optužene za kaznena djela teškog ubojstva, ubojstva, ubojstva na mah i teške tjelesne ozljede te pokušaju tih djela. Istraživanje je prvenstveno bilo usmjereno na pitanje jesu li, i ako jesu, u kojoj mjeri sudovi u Republici Hrvatskoj prilikom izbora vrste i mjere kazne uzeli u obzir činjenicu da su počiniteljice prethodno bile žrtve dugotrajnog zlostavljanja od oštećenika. U zaključku se ističe da sudovi u Republici Hrvatskoj uglavnom uzimaju u obzir činjenicu zlostavljanja, međutim, to čine prilično stidljivo. Sindrom zlostavljanih žena još uvijek nije dovoljno priznat u sudskoj praksi, zbog čega postoji raskorak između stvarnosti is...