U ovom će se završnom radu pokušati prikazati razdoblje književnoga realizma kao prostora začetka feminizma, na primjerima ženskih književnih likova. Odabrane su upravo najpoznatije fatalne žene europske i hrvatske književnosti: Emma Bovary iz romana „Gospođa Bovary“ G. Flauberta, Ana Karenjina iz istoimenoga romana L. N. Tolstoja i Laura G. iz romana A. Kovačića „U registraturi“. Ove predstavnice ženskih književnih likova iz francuskog, ruskog i hrvatskog realizma, prema tipologiji akademika Krešimira Nemeca, dijele se na anđeo u kući, femme fragile i femme fatale. Gospođa Bovary predstavnica je francuskoga književnog realizma i nju se karakterizira kao tranziciju iz anđela u kući u fatalnu ženu. Ana Karenjina predstavnica je ruskog knjiže...