Stream, share, like: some components of digital capital as a factor in young people's musical taste

Glazbeni ukus predmet je brojnih socioloških istraživanja još od 60-ih godina 20.st., a sociologija se u analizama glazbenog ukusa oslanja na teoriju kulturnog kapitala Pierrea Bourdieua. Od teorijske eksplikacije kulturnog kapitala svijet se susreo s brojnim društveno-tehnološkim promjenama i nastankom platformskog društva kojeg karakterizira pojava globalno raširenih streaming i komunikacijskih platformi koje su značajno olakšale pristup glazbi. Sukladno tome, cilj ovog rada je ispitati povezanost između specifičnih načina korištenja društvenih mreža i glazbenog ukusa mladih stavljajući u odnos dvije vrste kapitala – digitalni i kulturni (utjelovljeni) kapital. Rad se temelji na kvantitativnoj metodologiji istraživanja pri čemu su podatci prikupljeni online anketnim upitnikom na uzorku studentske populacije (N=135). Rezultati istraživanja pokazali su da pozitivna korelacija postoji između slušanja zabavne glazbe i specifičnih načina korištenja društvenih mreža odnosno društveno-političke dimenzije, dimenzije praćenja stranica i poznatih osoba, participativne dimenzije i dimenzije gledanja glazbenih sadržaja te između slušanja komercijalno-elektronske glazbe i dimenzije praćenja stranica i poznatih osoba. Suprotno tome, negativna korelacija utvrđena je između slušanja alternativne-rock-metal glazbe i participativne dimenzije dok slušanje starijih glazbenih stilova ne korelira s niti jednom od prethodno definiranih dimenzija korištenja društvenih mreža.Musical taste has been the subject of numerous sociological studies since the 60s of the 20th century, while sociology relies on Pierre Bourdieu's theory of cultural capital in the analysis of musical taste. Since the theoretical explication of cultural capital, the world has encountered numerous socio-technological changes and the emergence of a platform society characterized by the emergence of globally widespread streaming and communication platforms that significantly facilitated access to music. Accordingly, the aim of this paper is to examine the connection between specific ways of using social networks and young people's musical taste by comparing two types of capital - digital and cultural (embodied) capital. The work is based on quantitative research methodology, where the data was collected by an online survey questionnaire on a sample of the student population (N=135). The results of the research showed that there is a positive correlation between listening to popular music and specific ways of using social networks, i.e., the socio-political dimension, the dimension of following pages and celebrities, the participatory dimension, and the dimension of watching music content, and between listening to commercial-electronic music and the dimension of following pages and famous people. Conversely, a negative correlation was found between listening to alternative-rock-metal music and the participatory dimension, while listening to older music styles did not correlate with any of the previously defined dimensions of social network use