Analysis of carrying capacity and the environmental impact of humans in Lonjsko Polje Nature Park

Park prirode Lonjsko polje jedan je od najznačajnijih primjera močvarnog krajobraza u JI Europi. No, unatoč svom rangu zaštite u njemu se primjećuje sve veći pritisak čovjeka na prostor i njegove prirodne elemente. Cilj rada jest odrediti zone pritiska na prostor u PP Lonjsko polje. Jedan od načina utvrđivanja stupnja čovjekova utjecaja jest geoekološka metoda određivanja prihvatnog kapaciteta nekog područja. Ona se koristi za određivanje kapaciteta krajobraza ili njegovih elemenata za maksimalan broj osoba koji prostor može podnijeti, a da ne dođe do narušavanja temeljnih vrijednosti samog zaštićenog područja. Uz ovu metodu u analizi su upotrijebljene metode daljinskih istraživanja i niz metoda koje se koriste u analizi prostornih podataka. Također, korištene su i desk metode radi preciznijih rezultata obrade statističkih podataka. Osnovni sloj podataka za analizu bio je Corine Land Cover izrađen u sklopu programa ESACopernicus, a uz njega su korišteni i službeni podaci s geoportala DGU te podaci o nacionalnoj klasifikaciji staništa.The Lonjsko polje nature park is one of the most significant examples of wetland landscape in SE Europe. However, despite its level of protection, there is increasing human pressure on the space and its natural elements. The aim of the work is to determine the pressure zones on the space in PP Lonjsko polje. One of the ways of determining the degree of huma influence is the geoecological method of determining the carrying capacity of an area. It is used to determine the capacity of the landscape or its elements for the maximum number of people that the space can handle, without disturbing the fundamental values of the protected area itself. In addition to this method, remote sensing methods and a number of methods used in the analysis of spatial data were used in the analysis. Also, desk methods were used for more precise results of statistical data processing. The basic data layer for the analysis was the Corine Land Cover created as part of the ESACopernicus program, and official data from the DGU geoportal and data on the national habitat classification were also used