ANTIČKI GRCI NA HRVATSKOJ OBALI

Veze grčkoga prostora s jadranskim obalama veoma su stare-njihovi počeci sežu već od neolitika. To potvrđuju arheološki nalazi, a isto vrijedi i za brončano i željezno doba. Najnoviji nalazi mikenske keramike na gradini Monkodonji kod Rovinja u Istri i u Škripu na Braču potvrđuju tadašnje veze s moćnim mikenskim trgovačkim imperijem. Rođani su bili prvi koji su u postmikensko doba nastavili koristiti mikenske plovidbene pravce, a nakon njih su i Fokejci i Korinćani također plovili duž naše obale. Trajna i organizirana grčka prisut­nost na hrvatskoj obali počinje s kolonizacijom Dionizija Starijega, tiranina sirakuškoga. On u težnji da ovlada jadranskim morem osniva Issu na otoku Visu i Pharos (Stari Grad) na otoku Hvaru. To dovodi do sukoba s domaćim stanovništvom; smjena tenzija i simbioze trajno će obilježiti povijest tih naseobina. Vrela spominju naseobinu Anchia/ena Hvaru, nepoznate lokacije i kronologije. Herakleju s lukom, koju spominje Pseudo Skilak, treba tražiti u gradu Hvaru na otoku Hvaru, s obzirbm na nalaze novca s njenim imenom koji se kuju ili prekiva ju u posljednjoj trećini 4. st. pr. Kr. Demetrije Hvarani n velika je figura grčko­ilirske antike; on je diplomacijom i pomorskom snagom ostvario prevlast na većem dijelu istočne jadranske obale. Njegov sukob s Rimljanima doveo ih je na našu obalu i time poči­nje urastanje jadranskog helenstvau opću prevlast rimske države na Sredozemlju