QUALITY OF WORKING LIFE OF NURSES / TECHNICIANS IN THE REPUBLIC OF CROATIA

SAŽETAK Uvod: Uslijed brzog gospodarskog rasta, povećao se interes za dobrobit i podizanje kvalitete života, a radno mjesto je prepoznato kao mjesto koje omogućuje individualno zadovoljstvo i rast, a ne samo služenje okruženju u kojem se postižu ekonomski ciljevi. Kvaliteta radnog života medicinskih sestara definira se kao razina subjektivnog zadovoljstva na radnom mjestu uz postizanje organizacijskih ciljeva. Kvaliteta radnog života ujedno je i sposobnost zaposlenika da zadovolje svoje osobne potrebe radom u organizaciji i povećaju kvalitetu radnog vijeka. Cilj: Glavni cilj ovog istraživanja je ispitati kvalitetu radnog života medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Metode: Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 348 medicinskih sestara i tehničara s područja cijele Republike Hrvatske. Za ispitivanje kvalitete radnog života medicinskih sestara korišten je Brooksov upitnik o kvaliteti radnog života medicinskih sestara. Rezultati: Spol nije bio značajan prediktor u ukupnoj kvaliteti radnog života. Ispitanici ženskog spola postižu statistički značajno niži rezultat na domeni usklađenost posla i obitelji. Ispitanici u dobi od 36 do 45 postižu statistički značajno najviši rezultat u domeni usklađenost posla i obitelji. Ispitanici koji su u braku i imaju troje i više djece postižu statistički značajno najviše rezultate u ukupnoj kvaliteti radnog života i na domeni usklađenost posla i obitelji. Stručna sprema, duljina radnog staža i stupanj obrazovanja nisu bili značajan prediktor u ukupnoj kvaliteti radnog život . U domeni usklađenosti posla i obitelji ispitanici koji rade u jedinicama intenzivnog liječenja postižu statistički značajno najniži rezultat. Rad u smjenama i dežurstvima i dulji prekovremeni rad su značajni prediktori niže ukupne kvalitete radnog života i kvalitete u domenama usklađenost posla i obitelji, organiziranost rada i radni sadržaji. Zaključak: Procjena snaga i slabosti radnog okruženja može biti od velike pomoći pri osmišljavanju strategija za poboljšanje kvalitete radnog života zdravstvenih djelatnika.SUMMARY Introduction: As a result of rapid economic growth, interest in well-being and quality of life has increased, and the workplace is recognized as a place that enables individual satisfaction and growth, not just serving the environment in which economic goals are achieved. The quality of the working life of nurses is defined as the level of subjective satisfaction at the workplace with the achievement of organizational goals. The quality of working life is also the ability of employees to satisfy their personal needs by working in the organization and increase the quality of working life. Objective: The main objective of this research is to examine the quality of the working life of nurses in the Republic of Croatia. Methods: The research was conducted on a convenient sample of 348 nurses and technicians from the entire Republic of Croatia. The Brooks questionnaire on the quality of nurses' working life was used to examine the quality of nurses' working life. Results: Gender was not a significant predictor in the overall quality of working life. Female respondents achieve a statistically significantly lower result in the domain of work and family harmony. Respondents between the ages of 36 and 45 achieve a statistically significantly higher score in the domain of work-family harmony. Respondents who are married and have three or more children achieve statistically significantly the highest results in the overall quality of working life and in the domain of work-family harmony. Professional qualification, length of work experience and level of education were not significant predictors in the overall quality of working life. In the domain of work-family harmony, respondents who work in intensive care units achieve a statistically significantly lowest result. Shift and on-call work and longer overtime work are significant predictors of lower overall quality of work life and quality in the domains of work-family harmony, work organization and work content. Conclusion: Assessing the strengths and weaknesses of the work environment can be of great help when designing strategies to improve the quality of work life of healthcare professionals