Prometnu paradigmu grada Zagreba obilježava podređenost svim drugih oblika mobilnosti motoriziranom prometu što negativno utječe na kvalitetu života: zagađuje zrak, usporava kretanje, troši slobodno vrijeme građana te doprinosi razvoju bolesti. Niz europskih zemalja stoga razvija svoje gradove u smjeru održivih sredina u kojima je promet temeljen na javnom prijevozu, pješačenju i bicikliranju. Cilj ovoga rada je primijeniti standarde europskih gradova pri analizi biciklističkog sustava Zagreba, utvrditi glavne nedostatke i pružiti moguća rješenja za biciklističku infrastrukturu. Svrha toga je pružiti temelj za poboljšanje biciklističke infrastrukture i time kvalitete života građana. U radu se daju odgovori na glavna istraživačka pitanja: 1)...