Perception of Croatian language varieties among Istrian high school students

Ovaj se diplomski rad temelji na sociolingvističkom istraživanju kojim se pokušalo utvrditi kako istarski srednjoškolci percipiraju različite jezične varijetete hrvatskoga jezika koji se govore u Istri i Hrvatskoj te kamo ih zemljopisno smještaju. Kao teorijski okvir poslužila nam je percepcijska dijalektologija, sociolingvistička poddisciplina i dio pučke lingvistike čija je temeljna metoda prikupljanja podataka iscrtavanje karte (draw-a-map). Učenici su popunjavali sociolingvističke upitnike koji su sadržavali slijepe karte Republike Hrvatske i Istarske županije, a ispitanici su odgovarali i na pitanja otvorenog tipa. Rad je usmjeren na proučavanje konvencionalizirane veze između jezičnih varijeteta i mentalnih karata ispitanikâ, no pritom se uzimaju u obzir raznovrsni čimbenici koji se tiču sprege jezika i regionalnog identiteta u Istri, vrednovanja varijeteta koje su ispitanici označili s obzirom na točnost, društvenu privlačnost i intelektualnu sposobnost govornika koji njima govore (odnosno otvoreni i prekriveni prestiž), jezičnih ideologija, ali i same dijalektalne raznolikosti i sociolingvističke situacije u Hrvatskoj, koja čini makrorazinu istraživanja. Pozornost smo također obratili na prakse imenovanja, odnosno glotonime koje su rabili ispitanici. Potvrđene su opće tendencije u načinu označavanja karata u ovakvoj vrsti istraživanja: ispitanici su najčešće ucrtavali obilježene i lokalne varijetete, više su razlika uspostavljali oko svojeg mjesta stanovanja nego u udaljenijim područjima, a varijetet koji su procijenili kao najmanje razumljiv često je ujedno i najmanje društveno privlačan, točan ili prestižan. Utvrdili smo usto da u izgradnji takvih predodžbi sudjeluju semiotički procesi brisanja, ikoničnosti (poglavito fonetskih obilježja) i fraktalne rekurzivnost. Najobilježenijim varijetetom za istarske srednjoškolce na nacionalnoj razini pokazao se kajkavski, dok je na razini Istre to govor Labina.This MA thesis is based on sociolinguistic research intended for establishing the way in which Istrian high school students perceive different varieties of Croatian language spoken in Istria and Croatia, and the geographical space they would assign to these. As a theoretical framework we used perceptual dialectology, a subdiscipline of sociolinguistics and a part of folk linguistics that uses draw-a-map as its fundamental method of data collection. Students filled out sociolinguistic questionnaires that consisted of blank maps of the Republic of Croatia and the Istrian County, and participants also answered some open-ended questions. The thesis is aimed at studying a conventionalized link between language varieties and mental maps of the participants, whilst taking into consideration various factors related to the connection between language and regional identity in Istria, to evaluation of the varieties the participants have marked taking into account correctness, social attractiveness and intellectual capacity of their speakers (i.e. overt and covert prestige), to language ideologies, but also to the dialectal diversity itself, as well as to the sociolinguistic situation in Croatia, which constitutes the macro level of the research. We also paid attention to naming practices, that is, the glottonyms the participants used. General tendencies in the way of mapping in this kind of research have been confirmed: the participants most frequently mapped marked and local varieties, they established more diversity around their place of residence than in more remote areas, and the variety they evaluated as the least intelligible was, at the same time, the least socially attractive, correct, or prestigious. Moreover, we established that semiotic processes of erasure, iconization (especially of phonetical features) and fractal recursivity participate in the process of forming such ideas. For Istrian high school students, the most marked variety on the national level turned out to be the Kajkavian dialect, while on the Istrian level this turned out to be the speech of the Labin region