Neuropsihološke posljedice COVID-19 bolesti

U ovom završnom radu objašnjene su do sada poznate činjenice o novoj bolesti, koja nas je zadesila krajem 2019. godine, nazvana COVID-19, odnosno kada i kako je nastala, kako se manifestira, dijagnosticira i liječi. Zbog svojih karakteristika (brzo se širi te nije poznato stopostotno rješenje) prozvana je pandemijskom bolesti. Imala je, i još uvijek djelomično ima, veliki utjecaj na svakodnevne aktivnosti svih dobnih skupina. Djeca su prestala ići u škole i na izvanškolske aktivnosti, a dio odraslih je bio primoran raditi od kuće. Zahvaća uglavnom respiratorni sustav, međutim teže se s njom nose osobe koje imaju određene komorbiditete (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pretilost) Nadalje, ne stvara samo probleme u fizičkom smislu, već se primjećuje djelovanje i na kognitivnom, bihevioralnom i emotivnom planu. Ovaj završni rad pruža pregled različitih neuropsiholoških istraživanja, kako na djeci tako i na odraslima, s različitim metodama, ali i rezultatima. Objašnjen je pojam „postCOVID sindrom“ koji karakterizira zaostajanje simptoma čak i nakon nekoliko mjeseci od preboljenja COVID-a. Javljaju se slabost i umor, smetnje raspoloženja, smetnje spavanja, tzv.moždana magla i sl. Ovaj sindrom može stvarati probleme pri povratku na posao ili u školu što su glavne ljudske aktivnosti produktivnosti. U zadnjem dijelu ovog preglednog rada, prikazane su ideje za radnoterapijsku procjenu, ciljeve i intervenciju koje bi trebale olakšati povratak u školu ili na posao nakon COVID-a