Function of Phonostylistic Procedures in the Recent Croatian Poetry

U ovom će se radu analizirati fonostilistički aspekti nekolicine izabranih pjesama autora novije hrvatske književnosti. Započet će se objašnjavanjem pojma "fonostilistika" i pojašnjavanjem važnosti odnosa zvuka i značenja na kojemu se zasniva te će se ponuditi pregled povijesti te tematike, od Platona do de Saussurea i Ballyja. U sljedećem dijelu podrobnije će se opisati fonostilistički elementi (asonanca, aliteracija, paralelizam, onomatopeja) ključni u fonostilističkim istraživanjima raznih autora. Navest će se hipoteze i rezultati istraživanja te uvesti pojam glasovnog simbolizma, odnosno, njegove postavke i eksperimentalno područje koje otvara. Prethodni je dio ujedno i uvod u središnji, fonostilističku analizu odabranih pjesama Anke Žagar, Josipa Severa i Ivana Rogića Nehajeva te autora najmlađe generacije — Anteja Jelenića, Neve Lukić i Petre Rosandić. Cilj je pokazati da se fonostilistika u pjesmama pretače i u najnovije doba i da su fonostilistički elementi prisutni u poeziji raznih autora s naglaskom na razdoblje od postmodernizma do današnjice. Analiza će se oslanjati na poetičke postupke glasovnog ponavljanja, paralelizma, eufonije i onomatopeje prisutne u navedenim pjesmama uz naglasak na važnosti fonostilističkih elemenata za tumačenje određene pjesme. Raznovrsnost primjera poslužit će za zaključke koji će se izvesti o fonostilističkim načelima koja su najprimjetnija upravo u poeziji te o fonostilistici navedenih hrvatskih pjesnika iz 20. i 21. stoljeća.This paper will analyze the phonostylistic aspects of several selected poems by recent and contemporary Croatian authors. It will begin by explaining the concept of phonostylistics and clarifying the importance of the relationship between sound and meaning, on which it is based, and will offer an overview of the history of the subject, from Plato to de Saussure and Bally. The next section will describe in detail the phonostylistic elements (assonance, alliteration, parallelism, onomatopoeia) crucial in the phonostylistic research of various authors. Hypotheses and research results will be presented, and the notion of sound symbolism will be introduced, that is, its settings and the experimental area it opens up. The previous part is also an introduction to the main part, the phonostylistic analysis of selected poems by Anka Žagar, Josip Sever and Ivan Rogić Nehajev and the authors of the youngest generation — Antej Jelenić, Neva Lukić and Petra Rosandić. The aim is to show that phonostylistics in poems is translated into recent times and that phonostylistic elements are present in the poetry of various authors with the emphasis on the period from postmodernism to the present. The analysis will rely on the poetic procedures of repetition of sounds, parallelism, euphony and onomatopoeia present in these poems with the emphasis on the importance of phonostylistic elements for the interpretation of a particular poem. The variety of examples will serve for the conclusions that will be drawn on the phonostylistic principles that are most noticeable in poetry and about the phonostylistics of the listed Croatian poets from the 20th and 21st century