Organizational and economic aspects of establishing an organic farm focused on selfsufficiency

U sjeni pandemije, klimatskih promjena i sve nestabilnijih političkih i ekonomskih prilika u svijetu raste zanimanje za neovisnost o velikim korporacijama. Sve više ljudi se zanima za uzgoj hrane, pogotovo na održivi, ekološki način. Mnogi autori već desetljećima upozoravaju na štetne posljedice usmjerenosti na profit u proizvodnji hrane. Smanjena hranjiva vrijednost i porast alergija na hranu, sve lošije zdravstveno stanje ljudi, kao i oslabljivanje društvenih veza u užoj i široj zajednici (otuđenje tj. alijenacija) neke su od glavnih posljedica konvencionalnog, suvremenog načina života i proizvodnje hrane. Najvažnija posljedica je svakako uništavanje plodnosti tla uslijed nedostatka humusa. Taj nedostatak izravna je posljedica primjene umjetnih gnojiva i pesticida koji štete ili ubijaju žive organizme u tlu. Razni autori već duže vrijeme bilježe i proučavaju zemljoradničke postupke koji na osnovi lokalnih resursa obogaćuju tlo živim organizmima i tako mu vraćaju plodnost. U Hrvatskoj su najpopularniji od njih biodinamička poljoprivreda i permakultura. Oni nude u praksi provjerene metode osnivanja i organizacije poljoprivrednih gospodarstava koje se temelje na istraživanju i poštivanju prirodnih zakona s ciljem primjene samo nužnih intervencija čovjeka. Osnovno mjerilo pritom je korištenje lokalnih resursa kako bi se izbjeglo rasipanje vremena i snage na pribavljanje vanjskih resursa. Iskustva iz prakse pokazuju da je na taj način moguće, poštujući zakonitosti biotehnologije, proizvesti dovoljno hrane, energije, građevinskog materijala i lijekova za opstanak lokalne zajednice. Ovladavajući postupcima ekološke proizvodnje hrane i sjemena mnogi pojedinci i zajednice izravno doprinose stvaranju samodostatnosti, koja je osobito korisna mladim ljudima koji u uvjetima pretjerane tehnologizacije gospodarstva sve manje mogu računati na zapošljavanje unutar postojećeg sustava. Ekološka poljoprivreda kao novi društveno-ekonomski sustav temeljen na lako dostupnim lokalnim resursima daje priliku svima, osobito mladima, da se sami zaposle vrlo smislenom djelatnošću kao što je proizvodnja hrane za sebe, svoju obitelj i zajednicu.In the shadows of the pandemic, climate change and increasingly unstable political and economic environment in the world, there is a growing interest in independence from large corporations. More and more people are interested in growing food, especially in a sustainable, ecological way. Many authors have been warning for decades about the harmful effects of profit-oriented food production. Decreased nutritional value and an increase in food allergies, the deteriorating health of people, as well as the weakening of social ties in the immediate and wider community (alienation) are some of the main consequences of conventional, modern lifestyle and food production. The most important consequence is certainly the destruction of soil fertility due to the lack of humus. This shortcoming is a direct consequence of the application of fertilizers and pesticides that damage or kill living organisms in the soil. For a long time various authors have been recording and studying agricultural practices, which, on the basis of local resources, enrich the soil with living organisms and thus restore its fertility. The most popular of them in Croatia are biodynamic agriculture and permaculture. They offer proven methods of establishing and organizing farms based on research and compliance with natural laws with the aim of applying only the necessary human interventions. The basic criterion is the use of local resources in order to avoid wasting time and energy on obtaining external resources. Experiences show that in this way it is possible, respecting the laws of biotechnology, to produce enough food, energy, building materials and medicines for the survival of the local community. By mastering the processes of organic food and seed production, many individuals and communities directly contribute to the creation of selfsufficiency, which is especially useful for young people who can less and less rely on employment within the existing system. Organic agriculture as a new socio-economic system based on easily accessible local resources gives everyone the opportunity, especially young people, to self-employ in a very meaningful activity such as food production for themselves, their families and community