Intervencije medicinske sestre u skrbi za shizofrene bolesnike

Shizofrenija se zbog svoje učestalosti, nepoznate etiologije i pogubne prirode smatra jednom od najintrigantnijih i najbitnijih psihijatrijskih bolesti. Otkako ju je Eugen Bleuer 1911.godine preimenovao iz dementia precoex u shizofreniju, ova psihijatrijska bolest je predmet različitih znanstvenih istraživanja i diskusija. Niti jedna bolest tako drastično ne uništava osobnost i ne razara odnos s vanjskim svijetom i bližnjima kao što to radi shizofrenija. Točan uzrok i nastanak shizofrenije je nepoznat i pitanje je da li je shizofrenija bolest koja mijenja normalno razvijeni mozak ili je to posljedica poremećaja razvoja mozga. Danas se smatra da na pojavu bolesti utječu genetski, psihološki i društveni čimbenici. Otprilike 1% populacije boluje od shizofrenije koja se obično javlja u adolescenciji i mlađoj dobi te dovodi do potpune nesposobnosti za svakodnevne aktivnosti. Kada se simptomi pojave u adolescenciji, može ih biti teško razlikovati od uobičajenog ponašanja u toj životnoj dobi. Prema podacima SZO u Hrvatskoj od shizofrenije boluje 19 000 ljudi, a u svijetu 45 milijuna ljudi. Podjednako je prisutna u oba spola, no kod muškaraca se javlja u ranijoj životnoj dobi. Postoje različiti simptomi shizofrenije koje dijelimo na pozitivne i negativne simptome. Simptomi moraju biti prisutni više od 6 mjeseci kako bi se mogla postaviti dijagnoza shizofrenije. Postoje različiti klinički oblici shizofrenije: shizofrenija simplex, hebefreni tip, paranoidni tip, katatonički, nediferencirani tip i shizoafektivni oblik. Svaki od tih oblika ima kompleksnu kliničku sliku. Shizofrenija iziskuje dugotrajno liječenje, katkada i doživotno. Bitno je liječenje započeti što prije, a sam tijek bolesti je nepredvidiv. Liječenje se bazira na antipsihoticima, a osim njih treba uključiti psihoterapiju i socioterapiju, te edukaciju pacijenta i obitelji. Medicinska sestra prilikom rada sa shizofrenim bolesnicima mora posjedovati stručno znanje, strpljenje, razvijene komunikacijske vještine. Promatranjem bolesnikovog stanja i trajnim prikupljanjem podataka, medicinska sestra pravi plan zdravstvene njege. Plan zdravstvene njega mora biti individualiziran svakom pacijentu, a intervencije moraju biti prilagođene mogućnostima pacijenta