The organization and activity of Croatian peasant party in Dalmatian region (1935 – 1941)

U doktorskom radu Organizacija i djelovanje Hrvatske seljačke stranke u Dalmaciji (1935. – 1941.) prikazana je organizacija i djelovanje HSS-a u Dalmaciji od 1935. do 1941. godine. U tom razdoblju HSS je u Dalmaciji proširila i intenzivirala svoje djelovanje, ne samo u kontekstu politike, nego i u gospodarsko-ekonomskom, sindikalnom, prosvjetno-obrazovnom, kulturnom i drugom djelovanju što je preraslo u opći pokret poznat pod imenom Hrvatski seljački pokret. HSS je predvodeći Hrvatski seljački pokret u tadašnjoj državi tražila rješenje Hrvatskoga pitanja što će biti i ostvareno kroz sporazum Cvetković – Maček stvaranjem Banovine Hrvatske. Područje istraživanja u ovome radu je dalmatinski dio Primorske banovine (od 1939. godine u sastavu Banovine Hrvatske). Riječ je o trinaest kotara: Benkovac, Biograd, Brač, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Makarska, Metković, Preko, Sinj, Split i Šibenik; u njihovom su sastavu bile 62 općine. Cilj rada je pokazati kako se HSS, predvođena stranačkim prvacima i preko svojih organizacija, nametnula kao jaka institucionalna poveznica u cijeloj Dalmaciji koju je većina naroda slijedila i koja je pobjeđivala na svim izborima; kako je HSS svoj rad i djelovanje vršila preko obnavljanih i novoutemeljenih stranačkih organizacija (mjesnih, općinskih i kotarskih), ali jednako tako i na drugim poljima preko ogranaka Seljačke sloge, Gospodarske sloge, Hrvatskog radničkog saveza i drugih. Metodološki postupci primijenjeni u radu su kazualno-analitički postupak (metoda razumijevanja i kontekstualizacije) i narativni postupak (tehnika gustog opisa s citatima). Pomoću tih postupaka iznosi se precizna analiza cjelokupnog korpusa rada, njegovo postavljanje u kontekst vremena i prostora te rekonstrukcija povijesnih zbivanja. U središte rada smješteni su procesi, ali i akteri i sudionici tih događanja. Time su osvijetljene političke prilike i rezultati izbora, gospodarska situacija i ekonomska (ne)razvijenost, sindikalno i društveno organiziranje, uloga svećenstva, itd. Treba imati na umu da nema apsolutnih, objektivnih i konačnih sudova. Ovim se radom stvara cjelovita i potpuna slika o političkim prilikama i njihovim sudionicima, rezultatima izbora, gospodarskoj situaciji, sindikalnoj sceni, prosvjetno-obrazovnom djelovanju HSS-a i uključenosti drugih društava u Hrvatski seljački pokret u Dalmaciji. Time će se pridonijeti sveukupnom razumijevanju hrvatske međuratne povijesti i hrvatske povijesti XX. stoljeća u cjelini.Doctoral thesis The organization and activities of Croatian Peasant Party in Dalmatian region (1935 – 1941) portrays the organization and activities of Croatian Peasant Party (HSS) in Dalmatian region from 1935 to 1941. During this period, the party expanded and intensified its activities, not only in politics, but also in economic, union, educational, cultural and other aspects, which translated into general movement under the name Croatian peasant movement. By leading the Croatian peasant movement, HSS sought for the resolution of the Croatian issue under the ruling government, and this would be achieved through Cvetković – Maček agreement and the creation of Banovina of Croatia. This paper encompasses the area of Primorska Banovina (which was a part of Banovina of Croatia from 1939). It included thirteen districts: Benkovac, Biograd, Brač, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Makarska, Metković, Preko, Sinj, Split and Šibenik, which altogether consisted of 62 boroughs. The thesis aims to show how HSS, led by distinguished party members and through its organizations, emerged as a strong institutional bond across the entire Dalmatian area and was followed by the majority of the population and won all the elections. Furthermore, it shows how HSS worked and was active through both restored and newly formed party organizations (on local, district and borough levels), but also on other areas as well through its branches of The Peasant Co-op, the Economic Co-op, The Croatian Workers’ Union and other associations. The methodology of the thesis includes the causal-analytical procedure (the method of understanding and contextualization) and the narrative procedure (the technique of thick description with quotations). Through these procedures the precise analysis of the whole body of work is presented, alongside the timespace contextualization and reconstruction of historical events. The focal point of the thesis is aimed at processes, but also on the protagonists and members of those events. This illuminates political circumstances and election results, economic situation and (un)development, union and social structure, the role of the priesthood, etc. It should be kept in mind that there are no absolute, objective and final conclusions. The thesis aims to create a complete and comprehensive idea of political circumstances and its members, election results, economic situation, unions, educational activities of HSS and the involvement of other associations in the Croatian peasant movement in Dalmatia. This would help in the overall understanding of Croatian history between the two world wars, and the twentieth century Croatian history in general