CAUSES OF DEATH IN DUBROVNIK (1825 – 1918)

Mortalitetni pokazatelji, uključujući statistiku o uzrocima smrti, predstavljaju jedan od ključnih elemenata u ocjeni zdravstvenog stanja neke populacije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uzrok smrti definira se kao bolest ili ozljeda koja je pokrenula slijed patofizioloških zbivanja koja su izravno dovela do smrti. U ovom radu analizirani su uzroci smrti u dubrovačkim rimokatoličkim župama Grad, Pile i Gruž u razdoblju od 1825. do 1918. godine kada je Dubrovnik bio pod austrijskom upravom. Istraživanje se temelji na podatcima iz matičnih knjiga umrlih, a za retrospektivnu identifikaciju uzroka smrti korištena je recentna Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih stanja. Bilježenje uzroka smrti ima svoj povijesni slijed, s prvim registriranjem karantenskih bolesti, zatim raznih simptoma i nedefiniranih stanja do preciznih dijagnoza bolesti. I upravo je 19. stoljeće s brojnim medicinskim dostignućima, posebno na području bakteriologije i patološke anatomije, pridonijelo promjeni nozologije i obrazaca u uzrocima smrti. Osim toga, to je stoljeće kada su u svijetu glavni uzroci smrti bile brojne zarazne i parazitarne bolesti, bolesti koje su odnosile brojne žrtve bez obzira na spol, dob ili mjesto življenja. Kako u svijetu, tako i u Dubrovniku, ključno mjesto među tim bolestima imale su tuberkuloza i crijevne zarazne bolesti. Ovo istraživanje daje odgovor je li u Dubrovniku, kao u nekim drugim europskim zemljama, došlo do epidemiološke tranzicije odnosno smanjenja zaraznih bolesti i porasta kroničnih nezaraznih bolesti u ukupnim uzrocima smrti. Rad daje uvid u vodeće uzroke smrti u odnosu na nekoliko odabranih parametara kako bi se dobio uvid u spolnu, dobnu, vremensku i prostornu distribuciju uzroka smrti u Dubrovniku. Vremenski niz od skoro stotinu godina i stručno utvrđivanje uzroka smrti, koje su obavljali dubrovački liječnici mrtvozornici, pružaju kvalitetnu bazu podataka za dobivanje odgovora na postavljene istraživačke hipoteze. Utvrđene su značajne razlike u strukturi i distribuciji uzroka smrti s dominantno vodećim iz skupine zaraznih i parazitarnih bolesti te skupine slabo definiranih stanja, simptoma i znakova nesvrstani drugamo. Društvene, političke, gospodarske i demografske promjene u Dubrovniku nakon pada Dubrovačke Republike, odrazile su se na životni standard njegovih stanovnika. Loši higijenski, stambeni i radni uvjeti te prenapučenost bili su određujući čimbenici u pojavnosti i učestalosti zaraznih bolesti i razlikama u uzrocima smrti između dubrovačkih župa. I u strukturi uzroka smrti u Dubrovniku mogu se pratiti nozološke promjene od nedefiniranih stanja do preciznih entiteta posebno među uzrocima smrti iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorina te bolesti dišnoga sustava. Na kraju istraživanog razdoblja, u uzrocima smrti vrlo su rijetki ili se uopće ne spominju simptomatski uzroci kao npr. vrućica, edemi, ascites, hidrotoraks ili konvulzije. Kao i u drugim sličnim istraživanjima, i u ovom radu najveći broj nepreciznih uzroka smrti odnosi se na dojenačke smrti, ukazujući time na povijesno neprepoznavanje važnosti ovih uzroka. Interes raste otkrićem mikrobiološke etiologije i načina širenja mnogih zaraznih bolesti čime je shvaćeno da se takvi uzroci smrti mogu prevenirati, a time i sama smrt djeteta. Poseban osvrt u registriranju uzroka smrti u Dubrovniku dan je na tuberkulozu, kao najčešći entitet te na kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne bolesti, novotvorine i nasilne smrti). Iz povijesno-medicinske perspektive ovaj rad daje detaljni uvid o dosad neistraženoj mortalitetnoj slici Dubrovnika tijekom 19. i početkom 20. stoljeća stavljajući ju u kontekst suvremene klasifikacije bolesti te predstavlja izvorni znanstveni doprinos proučavanju lokalne zdravstvene povijesti.Mortality indicators, including statistics on causes of death, are one of the key elements in assessing the health status of population. According to the World Health Organization, the cause of death is defined as an illness or injury that triggered a sequence of pathophysiological events that directly led to death. This paper analyzes the causes of death in Dubrovnik Roman Catholic parishes of Grad, Pile and Gruž in the period from 1825 to 1918, when Dubrovnik was under Austrian authority. The research is based on data colleted from death registers, and for retrospective identification of the cause of death it was used the recent International Classification of Diseases and Related Conditions. Recording the cause of death has its historical sequence with the first registration of quarantine diseases, then various symptoms and undefined conditions to precise diagnoses of disease. And it was the 19th century with numerous medical achievements, especially in the field of bacteriology and pathological anatomy, that contributed to the change of nosology and patterns in causes of death. In addition, it is the century when the world's leading causes of death were numerous infectious and parasitic diseases, diseases that claimed many victims regardless of gender, age or place of residence. Both in the world and in Dubrovnik, tuberculosis and intestinal infectious diseases had a key place among these diseases. This research gives an answer to whether in Dubrovnik, as in some other European countries, came to an epidemiological transition and consenquently to reduction of infectious diseases and an increase in chronic non-communicable diseases in the total causes of death. The paper provides gives an overview of leading causes of death in relation to several selected parameters: gender, age, time and spatial distribution. The time series of almost one hundred years and the expert determination of the cause of death, performed by Dubrovnik coroners, provide a quality database for obtaining answers to the set research hypotheses. Significant differences were found in the structure and distribution of causes of death with dominantly leading causes from the group of infectious and parasitic diseases and the group of weakly defined conditions, symptoms and signs not classified elsewhere. Social, political, economic and demographic changes in Dubrovnik after the fall of Dubrovnik Republic, affected the living standards of its inhabitants. Poor hygienic, housing and working conditions and overcrowding were the determining factors in incidence and frequency of infectious diseases and differences in causes of death between Dubrovnik parishes. In the structure of causes of death in Dubrovik nosological changes can be tracked from undefined conditions to precise entities, especially among causes of death from the group of diseases of the circulatory system, neoplasms and diseases of the respiratory system. At the end of the researched period, symptomatic causes such as fever, edema, ascites, hydrothorax or convulsions are very rarely or not mentioned at all. As in other similar studies, the largest number of imprecise causes of death relates to infant deaths, thus indicating a historical lack of recognition of importance of these causes. However, with discovery of microbiological etiology and ways of spreading many infectious diseases, it was realized that such causes of death can be prevented and infant death as well. A special review in registering causes of death in Dubrovnik was given to tuberculosis, as the most common entity, and to chronic non-communicable diseases (cardiovascular diseases, neoplasms and violent deaths). From a historical-medical perspective, this paper provides a detailed overview of so far unexplored mortality picture of Dubrovnik during the 19th and early 20th centuries, placing it in the context of modern disease classification and it represents an original scientific contribution to local health histor