Usporedba psihološkog profila bolesnika s kroničnim upalnim bolestima crijeva i funkcionalnim bolestima gastrointestinalnog trakta : doktorski rad

Cilj istraživanja: Ustanoviti biopsihosocijalne karakteristike bolesnika s upalnim i funkcionalnim bolestima crijeva, te njihov doprinos općoj i specifičnoj kvaliteti života. Ispitanici i metode: Uzorak je prikupljen na Zavodu za gastroenterologiju KBC-a Rijeka, a sastojao se od ukupno 150 bolesnika s upalnim bolestima crijeva (IBD engl. Inflammatory Bowel Disease), od toga 80 s ulceroznim kolitisom (UC), 70 s Crohnovom bolešću (CD engl. Crohn Disease), 95 bolesnika sa sindromom iritabilnog crijeva (SIC), te 141 ispitanikom u kontrolnoj skupini. Upalne bolesti crijeva dijagnosticirane su na temelju standardnih dijagnostičkih postupaka. Sindrom iritabilnog crijeva dijagnosticiran je prema Rimskim III kriterijima. Bolesnicima s upalnim i funkcionalnim bolestima crijeva odreñeni su indeksi aktivnosti bolesti, te su ispunili upitnik kvalitete života za upalne/funkcionalne bolesti crijeva, upitnik općih podataka, Beckov inventar depresivnosti, upitnik anksioznosti kao crte ličnosti, upitnik opće mjere kvalitete života vezane uz zdravlje i upitnik broja stresnih dogañaja. Rezultati: Psihosocijalne varijable unutar skupine bolesnika s IBD-om (UC i CD) nisu se značajnije razlikovale. Uočen je značajan glavni učinak pripadnosti skupini (UC, CD, SIC i kontrolna skupina) za psihosocijalne varijable. Oboljeli od SIC-a postizali su više rezultate na skali anksioznosti i depresivnosti u odnosu na oboljele od IBD-a i kontrolnu skupinu. Na skali opće kvalitete života oboljeli od SIC-a postizali su više rezultate od bolesnika s IBD-om u tjelesnoj, a lošije rezultate u mentalnoj komponenti. U bolesnika s IBD-om duljina trajanja bolesti nije korelirala s anksioznošću, depresivnošću kao niti sa specifičnom i općom sa zdravljem povezanom kvalitetom života. U bolesnika sa SIC-om duljina trajanja bolesti nije 5korelirala s anksioznošću, depresivnošću kao niti sa specifičnom i općom sa zdravljem povezanom kvalitetom života. Na oba uzorka oboljelih uočena je statistički značajna korelacija izmeñu razine anksioznosti i depresivnosti sa specifičnom kvalitetom života te obje komponente opće sa zdravljem povezane kvalitete života. Od bioloških pokazatelja jedino je sedimentacija eritrocita značajan prediktor kvalitete života u bolesnika sa SIC-om, dok su psihosocijalne varijable povezane sa specifičnom i općom sa zdravljem povezanom kvalitetom života. U bolesnika s upalnim bolestima crijeva depresivnost je značajan prediktor specifične kvalitete života. Zaključci: U ispitanih bolesnikanema značajnije razlike u psihosocijalnim varijablamaunutar skupine oboljelih od IBD-a. Oboljeli od SIC-a postižu više rezultate na skali anksioznosti i depresivnosti u odnosu na oboljele od IBD-a i kontrolnu skupinu. Psihosocijalne varijable imaju značajan učinak na specifičnu i opću sa zdravljem povezanu kvalitetu života u obje skupine oboljelihObjectives: To determine biopsychosocial characteristics of patients with inflammatory and functional bowel diseases and their influence on general and specific quality of life. Patients and methods: This study included patients from the Department ofGastroenterology at Clinical Hospital Centre Rijeka. All together we recruited 150 patients with Inflammatory Bowel Disease (IBD), 80 with ulcerative colitis (UC) and 70 with Crohn disease (CD), 95 patients with Irritable Bowel Syndrome (IBS) and 141 healthy controls. We diagnosed IBD according to standard diagnostic procedures. IBS patients were diagnosed according to Rome III criteria. We determined disease activity indexes in patients with IBD and SIC and patients filled in the questionnaires for disease specific quality of life, general data, Beck depression inventory, Stat trait anxiety inventory, general, health related quality of life and number of stress events. Results: Psychosocial variable between UC and CD patients did not differ significantly. We noticed the main effect of disease (UC, CD, IBS and controls) on psychosocial variables. IBS patients had higher scores for anxiety and depression compared to the IBD patients and healthy controls. IBS patients had a higher level than patients with IBD at scale for general quality of life in physical component, but lower scores in mental component. In IBD, duration of disease did not correlate with anxiety, depressiveness. Also, we found no correlation with disease specific and general health related quality of life. In IBS patients duration of disease did not correlate with anxiety, depressiveness and disease specific and general health related quality of life. 7In both, IBD and IBS patients, we noticed important correlation between anxiety and depression with disease specific and general health related quality of life. Among biological markers only erythrocyte sedimentation rate is important predictor of quality of life in IBS patients. Psychosocial variables correlated with disease specific and general health related quality of life. In IBD patient’s depressiveness is important predictor for disease specific quality of life. Conclusions: Among tested IBD patients we found no important differences in psychosocial variables. IBS patients had higher results on anxiety and depression scale in comparison to IBD patients and healthy controls. Psychosocial variables had important influence on disease specific and general health related quality of life in both, IBS and IBD patients