Hillforts in the area of Imotski – bekija field

U radu su obrađeni različiti aspekti "gradinskog" načina života za ukupno 48 gradina s prostora Imotsko – bekijskog polja. S obzirom kako se radi o jednoj dosta "zatvorenoj" cjelini, sastavljenoj od zavale – polja, s pripadajućim pobrđima i zaravni koji čine njegov obod, a ujedno i položaje na kojima su gradine podizane. Imotsko – bekijsko polje čini posebno pogodan uzorak za analize glavnih aspekata života gradina u krajoliku. Iako su obrađene gradine neupitno bile određene samim svojstvima prirodnog (paleo)okoliša, izbor mjesta, njihove raznolike strukture (oblike, tipove) i funkcije, određivao je i oblikovao čovjek – kao tvorac kulturnog krajolika. Sukladno širim kulturnim/prirodnim prapovijesnim prostorima, kao najpogodniji model za interpretaciju imotsko – bekijskih gradina pokazao se onaj koji uvažava njihov višeznačni karakter i višestrukost njihovih (istovremenih) funkcija, od praktičnih (strateških, naseobinskih i gospodarskih) do simboličnih. Interpretacija "gradinskog" načina života pretpostavlja naglaske na analizi kategorije prostora (i vremena), njegovoj strukturiranosti i iskoristivosti na različitim razinama, od pojedinačne gradine do mreže gradinskih međuodnosa i sveukupnih komunikacija, no, uvijek u vremenski/kulturnom definiranom kontekstu. Međutim, iz same prostornosti ne može se iščitati točno vrijeme, relativno i apsolutno. To je pak glavni nedostatak pri interpretiranju imotsko – bekijskih gradina. Ipak, u konačnici, definiran je solidan interpretativni model oblikovanja kulturnog krajolika tijekom 3. – 1. tis. pr. Kr. i uklopljenosti gradina imotsko – bekijske mikroregije u šire prostorne (komunikacijske) planove i kulturne prapovijesne sustave (cetinski, posuški, delmatski), čime je ujedno stvorena osnova budućim arheološkim istraživanjima imotsko – bekijskog, pa i šireg prostora.The thesis presents the results of research on various aspects of living – system, regarding the 48 hillforts in Imotski – bekija field. The field is quite an enclosed space and therefore a suitable pattern for hillforts analysis. Although the paleoenvironment play an important role in hillforts living – system, their structures (forms and types) and functions is determined and shaped entirely by man, as the creator of the cultural landscape (culture). In accordance with wider european prehistoric areas, multilayered model proved to be most acceptable, recognizing their different functions, from practical (strategic, settlement and economic) to symbolic. Interpretation of hillfort, also puts emphasis on wider spatial analysis, but however, always in a chronologically defined context, which in this case is mostly missing. Despite this, a solid interpretive model was obtained. Using both, theoretical and practical processing of data, collected through the research, we got better insight into the processes that shaped the cultural landscape of imotski – bekija cultural microregion, and its embeddedness into wider spatial and communication networks and cultural systems from end of the third to end of the first millenium B.C