Fizioterapijska skrb u sustavu palijativne skrbi

Palijativna skrb holistički je pristup koji predstavlja cjelovitu i aktivnu skrb čija bolest više ne reagira na postupke liječenja. Pristup je to koji se odnosi na pacijente koji boluju od neizlječivih bolest i započinje kada su iscrpljene sve metode liječenja. Tri osnovna područja koja obuhvaća su: smirivanje simptoma, psihosocijalna potpora štićenicima i njihovim skrbnicima te etičke probleme koji su vezani za kraj života. Poboljšati kvalitetu života glavni je cilj palijativne skrbi. U Velikoj Britaniji 60-ih godina i u SAD-u 70-ih godina zabilježen je početak palijativne skrbi. Velike zasluge za osnivanje modernog hospicija u Londonu pod nazivom „Saint Christophers hospice“ pripadaju medicinskoj sestri, socijalnoj radnici te liječnici Cicely Saunders. U Republici Hrvatskoj najveće zasluge za razvoj palijativne skrbi pripadaju Anici Jušić. Ona je 1994.godine organizirala prvi simpozij o hospiciju i palijativnoj skrbi. Razine palijativne skrbi mogu se podjeliti na: palijativni pristup, opću palijativnu skrb, specijalističku palijativnu skrb i centre izvrsnosti. Glavna komponenta palijativne skrbi je fizioterapija koju vodi fizioterapeut kojem je zadaća poboljšati kvalitetu života pacijenata u terminalnoj fazi bolesti, poboljšati mobilnost, suzbiti bol i smanjiti simptome patnje. Da bi rehabilitacija bila što učinkovitija, fizioterapeut mora posjedovati temeljne fizioterapijske kompetencije. Nadalje, fizioterapijski proces sastoji se od procjene, intervencije i evaulacije. Procjena se provodi po SOAP modelu te ju provodi specijalizirani palijativni fizioterapeut. Ključna je za planiranje rehabilitacije i postavljanje ciljeva. U fizioterapijskoj intervenciji fizioterapeut koristi različite fizioterapijske metode kako bi bolesniku poboljšao funkcionalnost i smanjio bolove. U svemu ovome navedenom vrlo je važno imati dobar i kvalitetan tim koji se sastoji od liječnika, medicinske sestre, socijalnih radnika, volontera te fizioterapeuta koji predstavlja sastavnog člana multidiscpliniranog tima. Tim će međusobnom komunikacijom i dogovorima postići zajedničke ciljeve te će poboljšati kvalitetu života i omogućiti bolesniku lagodniji život sve do smrti