Ugovor o zalogu u praksi i teoriji u Republici Hrvatskoj

Jedno od sredstava za pojačanje ugovornih odnosa je zalog. Zalog može biti nekretnina, pokretnina i imovinska prava. On može biti dobrovoljan, prisilan, sudski i javnobilježnički te zakonski. U Republici Hrvatskoj je založno pravo regulirano uredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, međutim, i drugi zakoni i zakonske odredbe, koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, u mnogim svojim odredbama sadrže odredbe koje se odnose na založno pravo, poput Ovršnog zakona i Zakona o obveznim odnosima. Pod založnim pravom se podrazumijeva ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, koja se naziva zalogom, a koje omogućava nositelju založnog prava, odnosno založnom vjerovniku, da ako njegova tražbina ne bude ispunjena na vrijeme, da se namiri iz vrijednosti zaloga. Založni dužnik, odnosno svagdašnji vlasnik, mora navedeno trpjeti, a kako je založno pravo upravo tema ovog rada, isto će biti predstavljeno u nastavku rada.One of the means of strengthening contractual relations is a pledge. Pledge can be real estate, movables and property rights. It can be voluntary, coercive, judicial and notarial, and legal. In the Republic of Croatia, the lien is regulated by the provisions of the Law on Property and Other Real Rights, however, other laws and legal provisions in force in the Republic of Croatia, in many of their provisions contain provisions relating to the lien, such as the Enforcement Act and Law on Obligations. A lien is a limited real right to a certain thing, called a pledge, which enables the holder of the pledge right, i.e. the pledge creditor, to settle his claim from the value of the pledge if his claim is not fulfilled in time. The pledge debtor, i.e. the everyday owner, must suffer the above, and as the pledge right is precisely the topic of this paper, the same will be presented in the continuation of the paper