The Impact of Language Games on the Development of Student´s Literacy up until the Period of Language Automatization

„Igra je jedna od osnovnih aktivnosti kojom dijete ulazi u svijet i otkriva ga, a koja mu, između ostaloga, pruža uživanje u osjećaju prihvaćenosti, ljubavi i topline, ali i uživanje u igranju samom, u kretanju i izgovaranju, u sporazumijevanju s drugima (Peti Stantić i Velički, 2009).“ Hrvatski jezik sadržajem je i satnicom najopsežniji predmet u osnovnoj školi, a jezični sadržaji izrazito su kompleksni i zahtjevni za učenje. Igra, kao djeci imanentna aktivnost, ima brojne prednosti te ju je potrebno implementirati u nastavu hrvatskoga jezika. Didaktička igra, kao jedno od osnovnih obilježja komunikacijsko-funkcionalnog pristupa, potiče učenikovu zainteresiranost, samostalnost, želju za znanjem, oslobađa od straha od pogrešaka te zahtijeva učenikovo aktivno sudjelovanje u nastavi, što dovodi do trajnijeg znanja. Temeljni cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj jezičnih igara na uspješnost ovladavanja pravopisnim sadržajima učenika četvrtih i petih razreda osnovne škole te razlikuje li se znanje pravopisa učenika s obzirom na spol i dob. Istraživanjem se želio ispitati i stav učenika prema nastavi hrvatskoga jezika, kao i prema igri kao metodi učenja i poučavanja. Drugim dijelom istraživanja želio se ispitati stav učitelja i nastavnika prema igri u nastavi hrvatskoga jezika te koliko uistinu koriste igru u nastavi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 77 učenika četvrtih i petih razreda Osnovne škole „Luka“ u Sesvetama te na uzorku od 63 učitelja razredne nastave i nastavnika hrvatskoga jezika iz cijele Republike Hrvatske. Za potrebe istraživanja održani su sati ponavljanja pravopisnih sadržaja putem jezičnih igara te su osmišljeni ispiti znanja pravopisa prije i nakon održanih sati. Kao instrument istraživanja, korišten je upitnik o stavovima učenika prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu, evaluacijski upitnik o održanim satima te online upitnik o stavovima učitelja i nastavnika prema igri u nastavi hrvatskoga jezika. Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna razlika s obzirom na način poučavanja, odnosno da bolje rezultate postižu učenici koji su sudjelovali u nastavi ponavljanja pravopisnih sadržaja provedenoj putem jezičnih igara. Pokazalo se i da postoji statistički značajna razlika s obzirom na spol i dob učenika, odnosno da su djevojčice, kao i učenici četvrtoga razreda, postigli bolje rezultate. Rezultati pokazuju da učenici u većoj mjeri vole Hrvatski jezik kao nastavni predmet te vole učiti igrajući se. Potvrđeno je da učitelji i nastavnici smatraju igru korisnom metodom u nastavi hrvatskoga jezika, ali je samo sporadično rabe u nastavi hrvatskoga jezika.“Games are one of the basic activities which allow children to enter the world and discover it, offering them pleasure through feelings of acceptance, love and warmth, as well as the contentment of playing, moving, speaking, and communicating with others” (Peti-Stantić and Velički, 2009). Croatian language is the most comprehensive school subject taught in Croatian schools, and language content is extremely complex and demanding to learn. Playing, as an immanent children's activity, has many advantages and needs to be implemented in Croatian language teaching. Didactic game, as one of the essential characteristics of this communicative-functional approach, stimulates student's interest, independence, knowledge desire, frees from fear of mistakes and requires the student's active participation in teaching, which contributes to permanent knowledge. The main aim of this paper was to examine the impact of language games on the student's literacy of fourth and fifth grade students, and whether students' spelling knowledge differs by gender and age. The research has examined the students' opinion about Croatian language teaching, and also about language games. The second part of the research has examined teachers' opinion about games in Croatian language teaching and how much they really use games in teaching. It was conducted on a sample of 77 fourth and fifth grade students of Primary School „Luka“ in Sesvete and on a sample of 63 elementary and Croatian teachers in Croatia. For the purpose of the research, students participated in the repetition of language content using language games. The instruments used were: exams before and after repetition, a questionnaire about students' opinion about the Croatian language, an evaluation questionnaire about language games and an online questionnaire about teachers' opinion about games in Croatian language teaching. The results proves that there is a statistically significant difference considering the group they are in, but also that there is a significant difference considering to gender and age of students, so girls, as well as fourth grade students, achieved better results. The results show that students mostly likes Croatian language as school subject, and prefer to learn it by playing. It has been proven that in teachers' opinion games are useful method of teaching Croatian and they use them sometimes during the lesson