Planiranje izvannastavnih aktivnosti odgojno-obrazovnih područja kurikuluma

Organizirano slobodno vrijeme učenici unutar škole provode uključivanjem u izvannastavne aktivnosti koje čine neposredni odgojno-obrazovni oblik rada te se planiraju Školskim kurikulumom za svaku školsku godinu. Ponuda izvannastavnih aktivnosti razlikuje se među školama i s obzirom na sedam odgojno-obrazovnih područja kurikuluma, ovisno o sadržaju i ishodima koji se aktivnošću planiraju realizirati. Učenici u aktivnostima sudjeluju svojevoljno, odabiru ih ovisno o interesima, potrebama i željama, vođeni unutarnjom motivacijom, osobnosti i individualnosti. Studijem dokumentacije 21 Školskog kurikuluma u ovom je radu utvrđena raznolikost ponude izvannastavnih aktivnosti učenika mlađe školske dobi osnovnih škola na području Grada Rijeke, s obzirom na odgojno-obrazovna područja. Od ukupno planiranih 255 izvannastavnih aktivnosti utvrđeno je da su najzastupljenije izvannastavne aktivnosti umjetničkog i jezično-komunikacijskog područja, dok su najmanje zastupljene aktivnosti matematičkog i tehničko i informatičkog područja. Anketnim upitnikom na slučajnom uzorku (N=227) analizirana je raznolikost izvannastavnih aktivnosti koje pohađaju učenici 3. i 4. razreda triju osnovnih škola i razlozi odabira istih. Ustanovljeno je kako 153 učenika, od kojih je više učenica, sudjeluje u barem jednoj izvannastavnoj aktivnosti od kojih najviše vole aktivnosti umjetničkog područja. Uočava se razlika s obzirom na odabir područja aktivnosti pa dječaci najviše sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima tjelesno i zdravstvenog područja, dok djevojčice preferiraju umjetničko područje. Rezultati upućuju na razlike u zastupljenosti izvannastavnih aktivnosti s obzirom na odgojno-obrazovna područja, ali i raznoliku ponudu aktivnosti unutar umjetničkog i jezično-komunikacijskog područja