Do 2030. godine, uz sadašnje trendove priljeva stanovništva u gradove, udio gradskoga stanovništva na planetu Zemlji porast će na 60% urbanoga stanovništva i po mnogim predviđanjima nastavit će rasti, stoga se urbane cjeline sve više nameću i kao problem i kao rješenje održivoga razvoja u svijetu. Zbog nepovoljnog odnosa urbane i ruralne populacije, te izraženijih klimatskih promjena koje utječu na poljoprivredne usjeve, trend razlike između nominalne i stvarne vrijednosti hrane obilježava uzlazna putanja. Jednu od mogućih strategija smanjenja rizika za gradsko ili urbano stanovništvo, u smislu dostupnosti hrane, kao i općenitog pozitivnog utjecaja na smanjenje ekološkog otiska gradova, mogla bi pružiti gradska poljoprivreda konkret...