CROATIAN DIALECTAL GEOGRAPHY WITH FOCUS ON CONTACT ARES OF CHAKAVIAN AND SHTOKAVIAN DIALECT

Dijalektologija kao lingvistička disciplina proučava narječja unutar jezika, ali i način na koji njihova prostorna raširenost utječe na promjene u jeziku. Hrvatski jezik ima tri narječja, a ovaj rad temeljit će se na kontaktu dvaju narječja, čakavskog i štokavskog. Cilj je prikazati rasprostranjenost čakavskog i štokavskog narječja na prostoru Republike Hrvatske s naglaskom na njihovo kontaktno područje duž cijele jadranske obale, uz navođenje jezičnih posebnosti govora pojedinih područja. Prikazat će se njihov povijesni razvoj, njihova podjela na dijalekte te međusobni utjecaj. U radu će biti primijenjen GIS (Geografski Informacijski Sustav) pomoću kojeg će se izraditi dijalektološke karte kontaktnog područja čakavskog i štokavskog narječja. Preklapanjem različitih znanosti (dijalektologija, informatika, geografija) rad će doprinijeti interdisciplinarnom proučavanju jezika i govora. Kompletno istraživanje temelji se na dosadašnjim istraživanjima hrvatskih jezikoslovaca.Dialectology, as a linguistic discipline, studies dialects within a language, as well as how their geographycal expansion results in the changes within that same language. Croatian language has three dialects, and this paper will be based on the relationship between two of them, Chakavian and Shtokavian. The goal is to showcase the presence of Chakavian and Shtokavian within the borders of Republic of Croatia with an emphasis on the contact areas down the shore of the Adriatic sea, with descriptions of lingual particularitis in specific areas. Their historical development will be shown, as well as their respective division to subdialects and mutual influence. The usage of GIS (Geographical Informational System) will provide dialectological maps of the contact area between the Chakavian and Shtokavian dialect. Using techniques of different scientific fields (dialectology, computer science, geography), the piece will add to the interdisciplinary study of language and speech. Complete research is based on the already existing studies of Croatian linguists