Nursing role in laboratory preanalysis-patient preparation and blood sampling

Cilj: Istražiti koliko medicinske sestre u KBC-u Split poznaju predanalitičke pogreške i čimbenike koji utječu na predanalitičku fazu rada te u kojoj mjeri poznaju i primjenjuju smjernice za uzorkovanje venske krvi. Metode: Za potrebe ovog istraživanja sastavljen je anonimni anketni upitnik prema „Nacionalnim preporukama za uzorkovanje venske krvi”. Upitnik se sastojao od 30 pitanja. Podijeljeno je 1000 upitnika, od kojih su 642 vraćena ispunjena. Obrada podataka izvršena je u programu za tablično računanje Microsoft Excel i IBM SPSS Statistics 25. Rezultati: Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se polovina ispitanika s pojmom predanalitičke pogreške susrela u praksi, dok se samo 30% ispitanika s tim pojmom susrelo tijekom školovanja. Većina ispitanika smatra da predanalitičke pogreške utječu na ishod laboratorijskog testiranja iako svega 12% ispitanika zna da se u predanalitičkoj fazi rada događa 46-68% pogrešaka u laboratorijskom ciklusu testiranja.Većina ispitanika pridržava se smjernica prilikom identifikacije bolesnika i obilježavanja uzoraka, no neprihvatljiva je praksa koju navodi 7% ispitanika da ne identificiraju bolesnika jer ga poznaju, kao i praksa naknadnog obilježavanja uzoraka koju navodi 5% ispitanika. 91% ispitanika zna da je potrebno poštovati redoslijed epruveta s različitim aditivima, no gotovo jednaki broj ispitanika ne zna točno odrediti redoslijed istih. Samo 4% ispitanika zna da se pri uzorkovanju krvi za neke analize ne smije primijeniti podveza, a 38% ispitanika pogrešno primjenjuje podvezu otpuštajući je tek po završetku uzorkovanja. Pogrešnu praksu pretakanja krvi iz epruvete u epruvetu u određenim situacijama koristi četvrtina ispitanika, dok samo 32% ispitanika nikada ne uzorkuje krv u špricu. Učestalost nepoželjne prakse smanjuje se s godinama radnog iskustva i višim stupnjem obrazovanja. Zaključci:Iako je većina ispitanika svjesna činjeniceda predanalitičke pogreške utječu na ishod laboratorijskih analiza te da su tehnika uzorkovanja i pravilan izbor pribora za uzorkovanje ključni za dobivanje kvalitetnog uzorka za analizu značajno se podcjenjuje broj pogrešaka u ovoj fazi rada. Razina znanja medicinskih sestara/tehničara o pojedinim koracima u postupku uzorkovanja krvi nije bila na zadovoljavajućoj razini. Dobiveni rezultati u skladu su s većinom istraživanja koja su do sada provedena o znanju medicinskih sestara/tehničara o predanalitičkim pogreškama i čimbenicima koji utječu na predanalitičku fazu rada i kvalitetu uzorka.Rezultati ove studije pokazuju da je nužna kontinuirana edukacija osoblja koje vrši uzorkovanje venske krvi. Medicinske sestre/tehničari iskazali su visoku motiviranost za edukaciju u ovom području.Objective: To investigate knowledge of nurses at KBC Split about pre-analytical errors and factors that affect the pre-analytical phase of work and to what extent they apply the guidelines for venous blood sampling. Methods: For the purposes of this research, an anonymous questionnaire was compiled according to the "National Recommendations for Venous Blood Sampling". The questionnaire consisted of 30 questions. A questionnaire was completed by 642 nurses. Data processing was performed in the Microsoft Excel and IBM SPSS Statistics 25. Results: According to theresults half of the respondents encountered the concept of pre-analytical error in practice, and only 30% during their education. Most respondents believe that pre-analytical errors affect the outcome of laboratory testing, although only 12% know that 46-68% of errors in the laboratory test cycle occur in the pre-analytical phase of work. Most respondents adhere to the recommendations when identifying patients and labelling samples, but 7% respondedthatthey do notidentfypatientsbecausetheyknowthemwhichisunaccetable practice, as wellas practice of subsequent tube labelling (5%). 91% of respondents know that it is necessary to respect the order of draw, but almost the same number do not know recommended order. Only 4% of respondents know that tourniquet should not be used for sampling of blood for some analyses, and 38% remove tourniquet after filling the last tube. One quarter of respondents use unacceptable practice of transferring blood from one test tube to another, and only 32% of respondents never use syringe for sampling. The incidence of undesirable practices decreases with working experience and higher level of education. Conclusions:Althoughmost respondents are aware of the fact that pre-analytical errors affect the results of laboratory analyses, and that sampling techniques and quality of materials used for sampling are prerequisite for good sample quality, they significantly underestimate the number of errors at this stage. The level of knowledge of nurses/technicians in some steps of blood sampling was not satisfactory. The results of the research are consistent with most of the research conducted so far regarding the knowledge of nurses/technicians about pre-analytical errors and factors that affect the pre-analytical phase of work. The results of this research show that it is necessary to continuously educate staff on blood sampling. Nurses/technicians have shown high motivation for education in this area