Računovodstveni i porezni tretman političke stranke - primjer Hrvatske seljačke stranke

Sustav neprofitnih organizacija broji više desetaka tisuća pravnih osoba kojima nije svrha stjecanje profita i obavljanje neke gospodarske djelatnosti, nego prikupljanje sredstava na nepoduzetnički način za zadovoljene potreba od općeg interesa. Zbog sve većeg broja neprofitnih organizacija, povećava se i potrošnja javnog novca, kako su državni nameti, davanja kao i porezni tretman pogodniji javlja se potreba za većom transparentnošću, kontrolom kao i samim nadzor poslovanja neprofitnih organizacija. Nadalje zbog djelovanja u konkurentskom okruženju te borbe za financijska sredstva pored neprofitne djelatnosti primorane su obavljati i gospodarsku djelatnost što ih uvodi u obveznike poreza na dodanu vrijednost ili poreza na dobit. Nastavno na navedeno 2014. godine donesena je nova zakonska regulativa, te su određeni nazivi pravnih osoba koje su obvezne primjenjivati računovodstvena pravila za neprofitne organizacije. U skladu sa zakonskom regulativom svaka organizacija je dužna voditi knjigovodstvo prema sustavu dvojnog knjigovodstva najmanje tri godine od osnivanja, te je istom uređen okvir financijskog poslovanja, računovodstva te nadzor nad poslovanjem i računovodstvom. Nadalje zakonom je također definirana primjena računovodstvenih načela i poslova, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, kao i financijsko izvještavanje