Zabrana referenduma o proračunskim pitanjima u hrvatskoj i poredbenoj perspektivi

U radu se razmatra poredbeno ustavnopravno uređenje zabrana referendumskog odlučivanja o proračunskim, fiskalnim, odnosno financijskim pitanjima. Potom se izlaže slična zabrana izvedena u hrvatskoj ustavnosudskoj praksi. Naime, pitanja proračuna i njegove održivosti pripadaju sferi isključivih ovlasti tijela predstavničke demokracije, iz čega proizlazi zabrana održavanja referenduma o pitanjima povezanima s proračunskom materijom. Pritom se kritički pristupa rezoniranju Ustavnog suda koji takvu zabranu izvodi s osnove foruma (tijela predstavničke demokracije) kojem je dopušteno odlučivati o proračunu umjesto s osnove isključene materije. Iz toga proizlazi opasnost pretjerano ekstenzivnog tumačenja povezanosti referendumskih prijedloga s proračunom, pukim pozivanjem Vlade i parlamentarne većine na utjecaj predloženoga referendumskog pitanja na sferu njihovih isključivih (proračunskih) ovlasti. Stoga je potrebno u ustavnosudskoj praksi definirati objektivne i provjerljive parametre na temelju kojih će se u svakome pojedinom slučaju utvrditi utjecaj referendumskog pitanja na stabilnost proračuna. Dodatno, poželjno je izrijekom u Ustav unijeti zabranu referendumskog odlučivanja o poreznim i proračunskim zakonima